hrvatski

Hitna stanja i prva pomoć u starijih pacijenata

Starenje je progresivni fiziološki proces karakteriziran degenerativnim promjenama u strukturi i funkcionalnom kapacitetu organa i tkiva. To podrazumijeva progresivni gubitak funkcionalne rezerve svih organa. Sklonost perioperacijskim komplikacijama i smrtnosti ovisi o: dobi (kronološkoj više od fiziološke dobi), komorbiditetima (više od 3 značajno povećava smrtnost), vrsti operacijskog zahvata i hitnosti zahvata. U načelu, stariji bolesnici zahtjevaju manje anestetika radi postizanja željenog kliničkog učinka, te je isti značajno produžen. Bolesnici u dobi od 65 i više godina čine oko 20% hitnih prijema. Predviđa se da će ta brojka znatno porasti u narednim desetljećima, u skladu s demografskim promjenama u vidu starenja populacije. U 2011. godini, Britansko gerijatrijsko društvo podnosi izvješće da pacijenti stariji od 65 godina čine više od 60% prijema u bolnicu i 70% ponovnog prijema na bolničko liječenje. U usporedbi s mlađim bolesnicima, trećina do polovina starijih bolesnika koji dođu na hitno prijem ostaju hospitalizirani, a to je i do četiri puta češće nego u mlađe populacije. Najčešća hitna stanja u bolesnima starije dobi su su: ishemična bolest srca, kongestivno zatajenje srca, srčane aritmije, sinkope, cerebrovaskularni incidenti, upale pluća, abdominalni poremećaji, dehidracija i urinarne infekcije. Među kirurškim hitnim stanjima najčešće su traumatske ozljede ekstremiteta, uslijed padova. Valja naglasiti da je postavljanje točne dijagnoze u starijih bolesnika znatno otežano, te zahtjeva veći broj dijagnostičkih postupaka u cilju razjašnjenja stanja, prvenstveno radi atipične kliničke slike bolesti, brojnih prisutnih komorbiditeta i uzimanja većeg broja lijekova.

hitna stanja ; dentalna medicina ; starija dob

nije evidentirano