hrvatski

Antički svijet i posttraumatski stresni poremećaj: primjeri iz historiografije

Antički ratovi nepovoljno su utjecali na mnoge ljudske živote. Izravno izvrgnuti stradanju, preživjeli vojnici trpjeli su kojekakve traume po povratku u svakodnevicu. Suvremena znanost uvela je stručni termin posttraumatski stresni poremećaj, označivši njime psihološke posljedice izlaganja nasilnim događajima. Zbog činjenice da se antičko i današnje ratovanje temeljito razlikuju, očigledno je da se poremećaj različito manifestirao u antici i danas. Pa ipak, makar neki simptomi mogu se pratiti na primjerima iz staroga vijeka. U ovom radu raščlanjuju se vrela koja svjedoče o učincima ratne vreve na antičke vojnike. Premda razni tipovi literarnih (epika, drama, historiografija) i predmetnih vrela (epigrafski i figuralni spomenici) pružaju dragocjen usporedni materijal, ovdje ćemo se ograničiti na primjere iz antičke historiografije. Prateći izvještaje grčkih i rimskih povjesničara, ispituje se što se kod njih razaznaje o utjecaju pogibelji na duševno zdravlje vojnika. Pokušava se ustanoviti ima li vijesti o duševnom stanju ratnika po povratku iz bitke. Određuje se i kako pojedini pisci gledaju na ovaj fenomen te razlikuje li se u tome smislu grčka od rimske perspektive.

antika, rat, posttraumatski stresni poremećaj, historiografija, rimska povijest, grčka povijest

nije evidentirano