hrvatski

Napomene o shvaćanju suverena u Ustavu Republike Hrvatske

Analizom normativnih pretpostavki Ustava Republike Hrvatske iz 1990. i njihovih formulacijskih izmjena 2000. kritički se preispituju neke odredbe o suverenitetu u Temeljnim odredbama. Pokazuje se da te odredbe, koje ili poistovjećuju državu i narod kao nositelje suvereniteta (1990.) ili ih utvrđuju kao dva subjekta vrhovne vlasti (2000.), podrazumijevaju stanovit pojam države (država sile) koji se u Europi institucionalizirao počevši od 15. stoljeća i zatim razvio u oblik države prava. Polazeći od iskustva Zapada kao kriterija vrednovanja naših ustavnih promjena autor ustvrđuje da je Ustav iz 1990. bio fokusiran oko rješavanja problema koje Europa počinje rješavati od 15. stoljeća (pravni mir i osobna sigurnost), dok su recentne ustavne promjene usredotočene na probleme što ih je Europa rješavala od 17. do 19. stoljeća (dioba vlasti, parlamentarizam). Treća i četvrta faza u razvoju moderne države, demokracija i socijalna država, još u nas nisu ozbiljno na dnevnom redu. Stoga autor zaključuje da Ustav u svojim temeljnim odredbama i vrijednostima, koje su ostale neizmijenjene, ne nudi pojmovno primjeren normativni okvir za ustanovljavanje demokratskog vladavinskog poretka.

ustav; Republika Hrvatska; suverenitet; parlamentarizam

nije evidentirano