hrvatski

Samostan i župa Humac u svjetlu crkveno-državnih odnosa u razdoblju komunističke vladavine

Nakon uspostave komunističke vlasti u Jugoslaviji i eliminacije svih političkih protivnika, Katolička crkva ostala je jedina snažna i dobro organizirana ustanova u kojoj su komunisti vidjeli mogućeg oponenta. Zato su komunističke vlasti poduzele niz represivnih i političkih mjera kako bi onemogućile njeno javno djelovanje i oslabile njen utjecaj u društvu. Uslijedila su ubojstva i zatvaranja biskupa i svećenika, oduzimanje crkvene imovine, zabrana vjerskog tiska i vjeronauka, zatvaranja mnogih vjerskih škola, oduzimanja crkvenih matičnih knjiga, pokrenuta je promidžbena hajka protiv Crkve i svećenstva, te je poduzimano niz drugih mjera za slabljenje crkvenog utjecaja u društvu. Ovaj rad nastoji pokazati kako je to izgledalo na mikrorazini, na primjeru samostana i župe Humac, kojima su upravljali franjevci, omiljeni među vjernicima, ali omraženi kod komunističkih vlasti, koje su krajem rata i odmah nakon uspostave vlasti provodili nemilosrdan teror nad ovim crkvenim redom, koji je bio glavni čuvar vjere i oslonac hrvatskog naroda kroz stoljeća teške bosansko-hercegovačke povijesti.

Humac, Ljubuški, samostan, franjevci, komunističke vlasti

nije evidentirano