hrvatski

Uzori i izvori Zlatne bule za zagrebački Gradec

Usporedbom odredaba Zlatne bule Bele IV., izdane u studenom 1242. za zagrebački Gradec, s odgovarajućim odredbama Bečke povlastice (1221.) i Peštanske povlastice (1244.) autor dokazuje, protivno Schünemannu, da uzor Zlatnoj buli nije bila Bečka povlastica ni drugi srodni sustavi jugoistočnih gradova njemačkog pravnog područja, i, protivno Timonu, da je, unatoč nedvojbenoj sličnosti povlastica na cjelokupnom teritoriju hrvatsko-ugarske državne zajednice, smjer razvoja tekao od juga prema sjeveru, tj. od Slavonije prema Ugarskoj. Usto, autor dokazuje da ideje i instituti koji se nalaze u Zlatnoj buli imaju velikim dijelom svoj izvor u praksi suvremenih sjevernih talijanskih gradova, u tzv. općem pravu, koje su izgradili konzilijatori (komentatori, "postglosatori") - pri čemu su važnu ulogu odigrali instituti Justinijanova Corpus civilis, npr. recusatio iudici suspecti, ako postoji legitima causa recusationis - i, konačno, u pravnim načelima srednjodalmatinskih gradova (Split, Trogir), koja su Bela i njegova okolina dobro upoznali prigodom svog boravka u Dalmaciji, kojom su prilikom odobrili, uz ostalo, i opsežnu Trogirsku povlasticu u ožujku 1242. godine.

Zlatna bula (1242.); Zagrebački Gradec

nije evidentirano