hrvatski

Autoritarnost i stav prema presudama Haškog suda kod Hrvata i Srba u Vukovaru: Longitudinalna analiza

Iako je suđenje za ratne zločine važan preduvjet uspostave pozitivnih međugrupnih odnosa nakon rata, novija istraživanja upućuju na ambivalentan stav javnosti prema Haškom sudu za ratne zločine u bivšoj Jugoslaviji. Osim toga postoji manjak istraživanja stava prema djelovanju Haškog suda za ratne zločine u bivšoj Jugoslaviji, osobito u područjima najviše zahvaćenima ratom. Ciljevi ovog istraživanja bili su ispitati longitudinalne promjene u stavu prema Haškom sudu kod građana Vukovara, razlikuje li se obrazac promjena za Hrvate i Srbe, te mogu li se promjene predvidjeti varijablom autoritarnosti etničkom pripadnošću . Istraživanje je provedeno na probabilističkom uzorku kojeg je činilo 124 odraslih građana Vukovara, hrvatske i srpske etničke pripadnosti, u tri vremenske točke: 2000., 2002. i 2008. godine. Primijenjen je upitnik koji je mjerio stav prema ulozi Haškog suda, autoritarnost i socio-demografska obilježja sudionika. Rezultati upućuju na umjereno negativan stav prema Haškom sudu, koji je u velikoj mjeri oblikovan i mijenja se u skladu sa socio- političkim kontekstom. Taj se kontekst odražava u optužnicama i presudama za ratne zločine koje se odnose na simboličke figure i predstavnike vlastite etničke grupe. Rezultati potvrđuju pretpostavku da je autoritarnost prethodnik stava prema Haškom sudu (a ne obrnuto) te da kauzalni efekt autoritarnosti na taj stav nije moderiran pripadnošću etničkoj grupi.

Stav prema presudama Haškog suda ; autoritarnost ; socio-politički kontekst ; longitudinalna analiza ; Vukovar

nije evidentirano