hrvatski

Doživljaj prijetnje i europski i nacionalni identitet kao odrednice socijalne distance i agresivnih ponašajnih namjera prema izbjeglicama

Cilj istraživanja bio je ispitati doprinos doživljaja prijetnje te europskog i nacionalnog identiteta u objašnjenju socijalne distance i agresivnih ponašajnih namjera prema izbjeglicama kod adolescenata. Polazeći od teorije socijalnog identiteta i teorije međugrupne prijetnje te konteksta trenutnog izbjegličkog vala u Europsku uniju, pretpostavili smo da će doživljaj prijetnje značajno predviđati socijalnu distancu i agresivne ponašajne namjere prema izbjeglicama te da će taj odnos moderirati nacionalna, odnosno europska identifikacija. Također smo pretpostavili da će nacionalna i europska identifikacija te sociodemografske varijable biti značajni samostalni prediktori distance i agresivnih namjera prema izbjeglicama. U istraživanju su sudjelovali učenici 3. razreda dviju zagrebačkih srednjih škola (N=278). Primijenjeni upitnik sadržavao je skale realne i simboličke prijetnje EU, nacionalnog i europskog identiteta, socijalne distance, sociodemografska pitanja te kratak isječak članka s opisom napada na prihvatni centar za izbjeglice, uz tvrdnje kojima se ispitivalo odobravanje takvih napada. Rezultati djelomično potvrđuju postavljene hipoteze. Doživljaj prijetnje se pokazao kao najbolji samostalni prediktor oba kriterija: sudionici koji izbjeglice percipiraju kao veću prijetnju EU, pokazuju veću socijalnu distancu prema izbjeglicama i u većoj mjeri odobravaju napade na njih. Sudionici koji se više identificiraju sa svojom nacijom, a manje s Europom, pokazuju veću razinu socijalne distance. Takav nalaz nije sasvim sukladan postavkama teorije socijalnog identiteta i upućuje na to da se, u slučaju europskog identiteta, unutargrupna vezanost ne manifestira kroz derogaciju (prijeteće) vanjske grupe. Europski identitet nije se pokazao značajnim moderatorom niti jednog od predviđenih odnosa, dok nacionalni identitet značajno moderira odnos doživljaja prijetnje EU i odobravanja napada na izbjeglice. Povezanost doživljaja prijetnje EU i odobravanja napada na izbjeglice veća je kod sudionika s visoko izraženim nacionalnim identitetom u odnosu na sudionike s nisko izraženim nacionalnim identitetom.

doživljaj prijetnje ; europski identitet ; nacionalni identitet ; izbjeglice

nije evidentirano