hrvatski

Usporedba različitih metoda bodovanja skale počinjenog i doživljenog nasilja u vezama

Instrumenti za ispitivanje partnerskog nasilja specifični su jer mjere rijetka ponašanja temeljena na samoiskazima, što rezultira vrlo asimetričnim distribucijama rezultata i slabijom pouzdanosti i valjanosti. Pokazalo se i da različiti načini računanja ukupnog rezultata – jednostavno zbrajanje uočenih ponašanja ili ponderiranje čestinom ili težinom ponašanja – mogu znatno utjecati na psihometrijska svojstva tih instrumenata (Shorey i sur., 2012). Premda je nasilje u vezama najčešće u adolescentnoj dobi, problem mjerenja takvih ponašanja još je neistražen. Skala počinjenih i doživljenih nasilnih ponašanja (PDNP ; Ajduković, Löw i Sušac, 2012) instrument je razvijen u hrvatskom kontekstu za populaciju adolescenata, za koji smo u ovom istraživanju željeli utvrditi kako funkcionira s obzirom na različite metode računanja rezultata. Istraživanje je provedeno na uzorku od 1446 sudionika (M=17 godina, 60% djevojaka), polovica s iskustvom veze unatrag 6 mjeseci. Grupno anketiranje provedeno je u dva navrata u razmaku od 6 mjeseci. Upitnik je osim skale PDNP, sadržavao i druge relevantne mjere (stavovi prema nasilju, prepoznavanje nasilja i drugi). Korištene su tri metode računanja ukupnog rezultata na skali PDNP: varijetet ponašanja (jednostavan zbroj ponašanja koja su se pojavila), frekvencija ponašanja (ponderiranje frekvencijom pojavljivanja) i težina ponašanja (ponderiranje težinom pojedinog ponašanja). Ponderi težine određeni su na temelju procjena apsolvenata psihologije koji su završili kolegij iz prevencije nasilja u vezama. Rezultati su težili normalnoj distribuciji kod metode varijeteta i težine, dok je kod metode frekvencije distribucija bila izrazito asimetrična, osobito za psihičko nasilje. Test- retest pouzdanost i Cronbachov alfa bili su najviši za metode težine i varijeteta, a slabiji za metodu frekvencije. Povezanosti rezultata na skali i drugih relevantnih konstrukata bile su najveće za metodu težine, zatim frekvencije, a najslabije za varijetet. Rezultati ovog istraživanja upućuju da je najprikladnija metoda ponderiranje vrijednosti težinom ponašanja te sugeriraju da složenije metode, koje uzimaju u obzir frekvenciju, ne daju preciznije rezultate. Nalazi su raspravljeni pod vidom specifičnosti ove vrste instrumenata, kao i specifičnosti populacije.

pocinjeno nasilje u vezi ; dozivljeno nasilje u vezi ; nacini bodovanja

nije evidentirano