hrvatski

Čaruga: životopis slavonskoga razbojnika Jovana Stanisavljevića 1897. – 1925.

Iz recenzije prof. emer. dr. sc. Miroslava Bertoše: Autor je modernim historiografskim pristupom osvijetlio pojavnost razbojništva, uključujući i osebujnu ličnost slavonskoga razbojnika Jovana Stanisavljevića Čaruge, opisao je povijesno ozračje i potresna zbivanja, napose zemljopisnu sredinu, slavonski svijet i mikroprostor sela Slavonske Bare. Njegov stručni i znanstveni pristup te interpretacija kompleksne stvarnosti Čaruginog doba predstavlja neprijeporni prinos historiografiji. Kritičkim je pristupom obradio temu, otklonio stereotipna tumačenja, pučku predaju i mitove često nazočne u pričama i komentarima o razbojništvu i istaknutim razbojnicima. Djelo je višeslojno, no istodobno i interdisciplinarno. Po svojoj strukturi, metodologiji i sveukupnom sadržaju, predstavlja neprijeporni prinos povijesnoj znanosti. Vrijednosti djela pokazuju da je riječ o iznimno talentirano napisanom tekstu, znanstvenom i stručnom metodologijom obrađenoj problematici, o knjizi potkrijepljenoj arhivskim, novinskim i knjiškim izvorima. Autor je, s jedne strane, sažeo dosadašnje podatke, saznanja i tumačenja, dok je, s druge, učinio značajan korak naprijed i u modernoj historiografskoj fakturi prikazao Čarugu kao osebujnu studiju slučaja (eng. Case Study). Kulturnoj antropologiji pripada autorova tvrdnja da je Čaruga lik koji se uvijek vraća mitu. Time se slavonski razbojnik – uza sve razlike – ipak svrstao u plejadu europskih „bandita“ i „primitivnih pobunjenika“ u XIX. i XX. stoljeću o kojima je svoje zanimljive teze postavio engleski povjesničar Eric J. Hobsbawm.

Jovan Stanisavljević ; Čaruga ; biografija ; razbojništvo ; Slavonija ; Kraljevina Jugoslavija

Recenzenti: prof. emer. dr. sc. Miroslav Bertoša, prof. dr. sc. Stjepan Ćosić, doc. dr. sc. Krešimir Bušić, dr. sc. Željko Karaula.