hrvatski

UČINCI BIJELOG VINA NA PRIRAST TJELESNE MASE ŠTAKORA TE NA IN VITRO ANTIOKSIDACIJSKU I VAZODILATACIJSKU AKTIVNOST

Biološki učinci bijelih, a napose maceriranih bijelih vina jantarne boje i bogatog polifenolnog sadržaja, rijetko su istraživani. Stoga smo u ovom istraživanju ispitali i usporedili učinke standardnog i maceriranog bijelog vina na prirast tjelesne mase štakora te njihovu antioksidacijsku i vazodilatacijsku aktivnost in vitro. Prirast tjelesne mase ispitivan je u mlađih, brzo-rastućih, i starijih štakora koji su dosegli plato svoje težine. Štakori obje dobne skupine koji konzumiraju vino unose manje hrane i imaju manji prirast tjelesne mase u odnosu na štakore koji konzumiraju samo vodu. Ukupni je energetski unos najmanji u štakora koji konzumiraju macerirano vino. U usporedbi s intaktnim, macerirano je vino bolji antioksidans, što je potvrđeno primjenom više metoda utemeljenih na različitim mehanizmima, i bolji izravni vazodilatator noradrenalinom prekontrahiranih aortnih prstenova štakora. Međutim, macerirana vina, proizvedena bez konzervansa, podložna su oksidaciji. Stoga smo dodatno istražili utjecaj oksidacije povezane s izlaganjem maceriranog vina zraku do 48h na njegov kemijski sastav i in vitro biološke učinke. Unatoč 'smeđenju', kemijski sastav oksidiranih vina nije se značajno promijenio u odnosu na intaktno, a antioksidacijski i maksimalni vazodilatacijski učinci ostali su očuvani. Međutim, pri najnižim koncentracijama, kod ograničene raspoloživosti vazoaktivnih fenola, oksidirana macerirana vina ostvarila su, razmjerno duljini izloženosti zraku, slabiju vazodilataciju.

bijela vina, porast tjelesne mase, antioksidacijska aktivnost, vazodilatacijska aktivnost

nije evidentirano