hrvatski

Međimurski plesi, kotoripsko kolo i blagdanska kola

Zahvaljujući etnomuzikologu Vinku Žgancu, koji je nakon Drugoga svjetskog rata u rodnome Međimurju potaknuo istaknutije članove folklornih društava iz Preloga, Donje Dubrave, Nedelišća i Dekanovca da prema vlastitom sjećanju na pojedine međimurske napjeve osmisle međimurske tradicijske plesove, gotovo zaboravljene zbog povijesnih okolnosti, taj je plesni konstrukt od tada do danas na najizvođenija scenska tradicija Međimurja. Međutim, do 20. st. pod okriljem međimurskih godišnjih i životnih običaja izvodila su se kola i plesne igre koje kazivači svrstavaju u stariju plesnu tradiciju. Budući da su se običaji promijenili ili su izumrli, sve se rjeđe izvode na folklornoj sceni jer su manje atraktivni od drugih plesova. S obzirom na njihov izvorni kontekst – mjesto, vrijeme i prigodu izvođenja, dob i spol plesača, smjer i način plesnog kretanja, plesne figure i rekvizite te melo-ritamska i sadržajna obilježja plesnih napjeva – uočljivi su njihovi pretkršćanski čimbenici. Naime, prema kozmogonijsko-eshatološkim mitskim predodžbama, propisano kretanje izabranih sudionika u kultno doba i na kultnome mjestu, pokreće, potiče i podržava rodnost i plodnost novogodišnjeg ciklusa i društvene zajednice.

Ivan Ivančan, Vinko Žganec, pučki koreografi, kotoripsko kolo, blagdanska kola i plesne igre

Rad je rezultat rada u sklopu internoga IEF-ovog projekta Nematerijalna kultura i digitalna humanistika. Objavljen je u zborniku radova, nakon izlaganja "Hop, hop, hop – Izvedbena obilježja međimurskih tradicijskih plesova starijeg postanja" na istoimenome XI. Međunarodnom znanstvenom skupu u Mariji Bistrici 17.-19.06.2016. godine.