hrvatski

Uz obljetnicu Riječkog statuta

Uz podatke o mjestu Riječkog statuta u statutarnom srednjovjekovlju područja hrvatskog promorja, kvarnerskih otoka i istočne Istre, rad bilježi značajke položaja grada i opsega autonomije izraženih u odgovarajućem ustrojstvu gradske uprave i sudstva, a diktiranih sadržajem statutarnih odredbi (prva knjiga Statuta (Liber primus officiorum seu statutorum, koja regulira pitanja izbora i nadležnosti općinskih upravnih i sudskih dužnosnika). Lapidarnim osvrtim na privatnopravnu građu Liber secundus civilium causarum sive secunda collatio, koja regulira građanskopravnu materiju sjedinjujući domenu građanskog materijalnog i postupovnog prava), potvrđuje se da je statuiranje pojedinih ustanova određeno feudalnim ozračjem primorskih srednjovjekovnih komuna, odnosno lokalnim gradskim potrebama i omjerom preuzimanja odrednica rimskog prava, odnosno općeg prava

Riječki statut, ius commune, hrvatsko srednjovjekovno pravo

nije evidentirano