hrvatski

Motivirajući čimbenici dobrovoljnih davatelja krvi

Davanje krvi, s praktičnoga stajališta, zanimljivo je ponašanje jer je neupitno korisno, a uspješno bi predviđanje davanja krvi otvorilo putove k regrutaciji novih i zadržavanju postojećih davatelja. Ako smo svjesni činjenice da oko 60% osoba nema zdravstvenih zapreka za davanje krvi, a da samo 3% - 5% redovito daje krv, te da su istodobno potrebe za krvi stalno veće od zaliha, rješavanje problema nedovoljnoga broja davatelja nužna je strategija za poboljšanje situacije u zdravstvu. S druge strane, davanje krvi znanstveno je zanimljivo, jer je riječ o tzv. jednokratnom (&quot ; single-act&quot ; ) ponašanju, koje je altruistično, obostrano anonimno (davatelj ne zna komu je darovao krv, a primatelj ne zna tko mu je darovao krv) i, za razliku od većine drugih ponašanja, fizički iscrpljuje i bolno je. Cilj istraživanja Cilj istraživanja je ispitivanje načina informiranosti, motiviranosti i prepreka za dobrovoljno davanje krvi, kao i razloga za ponovno darivanje te, na temelju dobivenih rezultata, definiranje strategija za motiviranje novih davatelja, kao i za „zadržavanje“ starih davatelja. Ispitanici i metode istraživanja Istraživanje je provedeno tijekom svibnja 2017. godine na Kliničkom zavodu za transfuzijsku medicinu KBC Osijek, no nastavlja se i dalje. Cilj je dostići broj od 500 ispitanika što čini otprilike 10% ukupnog broja davatelja. Prigodni uzorak čine dobrovoljni davatelji krvi koji dolaze darovati krv u Klinički zavod za transfuzijsku medicinu KBC Osijek, kao i davatelji „na terenu“, odnosno oni koji darivaju krv u akcijama prikupljanja krvi izvan gore navedene ustanove. Istraživanje je dobrovoljno i anonimno. Kao instrument ispitivanja korišten je upitnik prilagođen za potrebe istraživanja na dobrovoljnim davateljima, a koji se sastoji od četiri demografska pitanja, te dvadeset i četiri pitanja koja obuhvaćaju slijedeće elemente: informiranost o dobrovoljnom darivanju krvi, motive i zapreke dobrovoljnom darivanju krvi te ulogu i važnost beneficija dobrovoljnog darivanja krvi. Pitanja su formulirana u obliku zatvorenih pitanja, a za tvrdnje je korištena petostupanjska Lickertova skala intenziteta, gdje 1 označava „potpuno nevažno“, a 5 označava „vrlo važno“. Sudionici nisu bili odabrani s obzirom na davateljsko iskustvo, ali su uz opće podatke (dob, spol, stručna sprema i sl.) dali i podatak o prethodnom davanju krvi.Statistička obrada je obuhvatila standardne metode deskriptivne statistike. Rezultati Preliminarni rezultati temelje se na odgovorima 150 ispitanika tijekom mjeseca svibnja od kojih je 64 % muškaraca i 36 % žena ; u najvećem broju u dobi između 30 i 40 godina ; uglavnom sa završenom srednjom školom. Za sada dobiveni rezultati pokazuju da je većina ispitanika za dobrovoljno davanje krvi saznalo od obitelji i prijatelja (40.6%). Namjensko darivanje krvi je u većini slučajeva (33.8%) bio prvi kontakt sa davateljstvom. Čak 66.5% DDK se tijekom davanja krvi osjeća odlično, međutim 7.7% kao prepreku u darivanju krvi bira ubod igle. Njih 73.9% se odlučilo da će nastaviti redovno darivati krv, a kao glavni razlog su uglavnom navodili altruizam (33.8%). Među onima koji bi krv darovali možda povremeno (26.1%), glavni motiv je bio slučaj da krv zatreba nekome iz bliskog okruženja (12.3%). Zaključak Do sada dobiveni rezultati istraživanja ukazuju na to da je u našoj lokalnoj zajednici dobrovoljno davateljstvo krvi zasnovano na altruizmu. Ipak, u cilju okupljanja većeg broja potencijalnih DDK i zadržavanja postojećih, neophodna je stalna motivacija i promocija davateljstva kao jedinstvene dijela zdravstvenog sustava u koje je uključeno cjelokupno stanovništvo.

dobrovoljno davalaštvo, motivacija, altruizam

nije evidentirano