hrvatski

Gastroenterološke manifestacije alergije na hranu

Probavni sustav posjeduje najveću površinu izloženu vanjskoj okolini i suočava se svakodnevno s mnoštvom antigena. Sa svojih 250.400 m2 predstavlja najvažniji imunološki organ i sadrži >70% imunosnih stanica tijela. Zahvaljujući mehanizmu oralne tolerancije, sposobnosti razlikovanja patogenog od bezopasnog, imunološki sustav crijeva reagira na patogene mikroorganizme, a istovremeno ne reagira na antigene iz hrane i komenzalnu mikrobiotu, uprkos velikom broju i raznolikosti bjelančevina kojima je izložen. U zdravih pojedinaca uzimanje bjelančevina hranom na usta ne potiče sustavni imunološki odgovor, već samo sluznički ; za razliku od slučaja kada bi se isti antigen unio parenteralno. Alergija na hranu razvija se stoga kao rezultat neprimjerenog imunološkog odgovora na bjelančevine unesene oralnim putem. Formalni kriterij za definiranja alergije na hranu podrazumijevaju neželjenu reakciju posljedično specifičnom imunom odgovoru koji se javlja reproducibilno nakon izlaganja određenoj hrani. Nutritivne alergije predstavljaju rastući zdravstveni problem te čak 6 do 8% djece ima neki oblik alergije na hranu. Protein kravljeg mlijeka (PKM) vodeći je uzrok alergije na hranu kod dojenčadi i djece mlađe od 3 godine. No, ovaj tip alergije sa isključivo gastrointestinalnim manifestacijama može se dijagnosticirati u svim dobnim skupinama. Manifestacije alergije na hranu mogu biti raznolike i zahvaćati različite organske sustave. Tako imamo sistemne reakcije, gastrointestinalne, kožne i sa strane dišnog sustava.

alergija ; nutritivna ; gastrointestinalne manifestacije ; djeca

nije evidentirano