hrvatski

Zašto konzervativci dovode u pitanje evolucijsku teoriju, a liberali održivost nuklearne energije – razilaženje javnosti u vezi s nekim činjenicama

Društvo općenito uvažava znanstvene nalaze, te u odsustvu kulturalnih, odnosno društvenih podjela, građani svih razina razumi- jevanja znanosti općenito formiraju uvjerenja u skladu s najboljim dostupnim dokazima. S druge strane, javna je rasprava o nekim od pitanja koja su podložna znanstvenoj i empirijskoj provjeri, u zapadnim društvima pa i u hrvatskom snažno je polarizirana. Tako građani dijele oprečna uvjerenja primjerice o ljudskom utjecaju na klimatske promjene, efikasnosti smrtne kazne, kontroli oružja, pravu na pobačaj, imunizaciji djevojaka HPV cjepivima, sigurnosti nuklearne energije. Ono što je zajedničko tim pitanjima jest da se povezuju s osobnim, društvenim, političkim i kulturnim identitetima za koje je vjerojatno da će potaknuti motivirano rezoniranje vođeno direktivnim ciljevima. Naime, ljudi su “motivirani mislioci” (engl. motivated reasoners) jer pristrano pristupaju, konstruiraju i vrednuju informacije kako bi došli do ili potvrdili željeni zaključak, odnosno vlastita postojeća uvjerenja. Naravno, to ne znači da nismo motivirani točno percipirati svijet, već da su nam ponekad drugi ciljevi, kao što su zaštita vlastitog identiteta i samopoimanja ili njihova ekspresija, svjesno ili nesvjesno, važniji. Cilj ovog predavanja jest kratka prezentacija istraživačkih nalaza, kao i razmatranje posljedica polarizacije javnosti duž različitih ideoloških linija u vezi s empirijskim i znanstvenim spoznajama.

društveni/politički/kulturni identitet, motivirano mišljenje, uvjerenja, zaštita identiteta, samopoimanje, svjesno, nesvjesno

nije evidentirano