hrvatski

Izvješće o arheološkim istraživanjima srednjovjekovne kapele Sv. Ivana Krstitelja u Ivancu na lokalitetu Stari grad u 2002. godini

Institut za arheologiju je u razdoblju od 16. 4. do 04. 5. 2002. godine obavio arheološko-konzervatorsko istraživanje na lokalitetu Stari grad u Ivancu. Cilj ovogodišnjih arheološko-konzervatorskih iskopavanja bio je nastavak istraživanja najzanimljivijeg objekta otkrivenoga u prethodnim istraživanjima – srednjovjekovne kapele Sv. Ivana Krstitelja. Srednjovjekovna kapela Sv. Ivana Krstitelja otkrivena je u dvorištu Staroga grada još u prijašnjim kampanjama. Orijentirana je u smjeru istok – zapad, četvrtastog je svetišta, nešto užega od broda kapele, s koso postavljenim jakim potpornjacima. Ispred ulaza u kapelu otkriven je trijem s ostacima stupova i izuzetno dobro očuvanim popločenjem. Na čitavoj je površini unutar i uokolo kapele otkriveno više grobova i kosturnica. U ovom je području za sada najbolje dokumentiran vrlo masni crni sloj s mnogo ulomaka srednjovjekovne keramike, a bez primjesa izmrvljenih kostiju i lomljenog kamenja. Taj se crni sloj, različitih debljina, javlja na gotovo čitavom prostoru kapele. Stariji je od nje, te je probijen ukopima za temelje. Budući da je probijan i mlađim ukopima, najbolje se očuvao upravo uz temelje. Ispod tog crnoga sloja otkrili smo i nekoliko plitkih kružnih ukopa, dakle starijih i od kapele. Temelji snažnih potpornjaka na istočnim uglovima četvrtastog svetišta, svakako su jedna od specifičnosti ove kapele. Uz sjeveroistočni potpornjak kapele, u naoko jednoličnoj zemlji punoj ostataka šute, otkriven je jedan od najzanimljivijih grobova. U njemu je uz pokojnika pronađena dobro očuvana karičica sa S-petljom te pojasna kopča koja svojim oblikom i svojom veličinom ukazuje na predmongolsko vrijeme. Najslojevitije i najzanimljivije područje istraživanja svakako je svetište kapele. Uz istočni unutrašnji zid svetišta nalazila se osobita, rubom na njega naslonjena, relativno tanka struktura četvrtastoga tlocrta. Zbog svojeg položaja u osi kapele i, za urušenje preurednog, četvrtastog tlocrta, podsjeća na temelj za oltar. Ispod tog tzv. “ oltarnog temelja” otkrivena je osobito interesantna pojava: sloj intenzivnog gorenja. Nakon pažljivog čišćenja uočeno je da tragovi gorenja tvore gotovo pravilan krug, a vidljivi su i na zidu. Upravo se taj središnji dio zida razlikuje svojom strukturom od ostalih: zidan je i manjim komadima kamenova, a obilnije je upotrebljavana i opeka, što drugdje nije slučaj. Vatrište je paljeno u dva navrata. Najinteresantnije je mjesto na kojem se vatrište nalazi, a koje je vjerojatno pažljivo odabrano: to ne potvrđuje samo “ oltarni temelj” iznad vatrišta, već i pravilne, uglavnom kamene strukture pronađene ispod njega. Nalazi pronađeni na prostoru kapele izdvajaju se svojom većom starosti od nalaza pronađenih ma širem prostoru Staroga grada. Posebnu pažnju privlače fragmenti keramike ukrašeni valovnicom, koji svojom fakturom i ukrasom upućuju da je nastala prije 13. stoljeća, a koje smo uglavnom pronašli u spomenutom crnom masnom sloju. O oblicima se nažalost ne može još govoriti zbog njihove fragmentiranosti. Ističu se i primjerci novca, poneka rimska opeka ili tegula, zatim sitni ostaci zlatne niti pronađene u jednom od dvadesetak istraženih grobova – a koji su ostaci ukrasa utkanih na pokojnikovu tkaninu, nalazi prstenova, karičica sa S-petljom i više primjeraka željeznih pređica iz grobova, te manji broj fragmenata pretpovijesne, (kasnobrončanodobne i latenske) keramike. Svi ti nalazi učvršćuju uvjerenje kako je neophodno nastaviti istraživanja prostora srednjovjekovne kapele i njezine okolice, kao i najstarijih dijelova Staroga grada.

Hrvatska; srednji vijek; viteški redovi; templari; ivanovci; teutonci; arhitektura; utvrde; gotika; urbana arheologija; arheološki nalazi

nije evidentirano