hrvatski

Rasprostranjenost i gustoća ribljih populacija na različitim tipovima staništa u Dunavu

Riblju zajednicu rijeke Dunav u RH danas čini 55 vrsta, od čega je 13 stranih, a sve su svrstane u 18 porodica. Cilj rada je odrediti rasprostranjenost i gustoću ribljih populacija prema različitim geomorfološkim strukturama obale i pedološkim osobinama tla odnosno tipovima staništa Dunava pri različitim razinama vodostaja. Sitni sediment pijeska/mulja s niskom obalom, kakav uglavnom prevladava na Dunavu i „divljim“ otocima, prostorno najviše grupno privlači ukliju (Alburnus alburnus) s čak 67, 99 % od ukupne gustoće. Sitnija (≤ 180 mm) babuška (Carassius gibelio) je zastupljena s 9, 07 % udjela, bolen (Leuciscus aspius) veličine (≤ 300 mm) je zastupljen s 3, 53 %, sitni (≤ 140 mm) jez (Leuciscus idus) s 1, 19 % udjela te podust (Chondrostoma nasus) veličine (≤ 100 mm) zastupljen je s 0, 73 % u gustoći, itd. Navedene skupine riba uglavnom se pojavljuju kao kohorta, odnosno kao jedinke iste dobne skupine unutar svake vrste u populaciji. U navedenom priobalnom plitkom pojasu pojavljuju se i predatori različitih uzrasnih kategorija poput štuke (Esox lucius), smuđa (Sander luciperca), bolena (Aspius aspius) itd. Kamene ili šljunčane dijelove obale i „divljih“ otoka Dunava s nešto manje sitnog sedimenta prostorno naseljavaju vrste iz porodice Gobidae (glavoči) u grupama dok se pojedinačno na tom tipu sedimenta zadržavaju vrste poput mrene (Barbus barbus), grgeča (Perca fluviatilis) te smuđa (Sander lucioperca), manjića (Lota lota), vijuna (Cobitis elangotoides), prugastog balavca (Gymnocephalus schraester) i sl. Na kamenom tipu sedimenta poput „špornjeva“ pojavljuju se, uz već spomenute vrste riba, i slučajni (pojedinačni) primjerci poput potočne pastrve (Salmo trutta) i mladice (Hucho hucho). Dunav obiluje filofilnim ikrašicama zbog dobro zastupljene makrovegetacijske podloge na kojoj se mrijeste. Limnofilne vrste (deverika, crvenperka) te reofilne vrste (jez, bolen) također kao i fitofili u Dunavu imaju izvrsne preduvjete za reprodukciju. Ipak, rezultati istraživanja sastava pojedinih vrsta u ribljoj zajednici Dunava ukazuju kako je najviše zastupljeno euritropnih vrsta riba (bodorka, grgeč, štuka, šaran, babuška, klen, som i sl.) koji se vrlo dobro prilagođavaju čestim oscilacijama vodostaja i različitim brzinama toka rijeke Dunav. NPUE (number per unit effort) izražen kao broj riba/sat elektroribolovom iznosi 219, 6 dok CPUE (catch per unit effort) izražen kao kg/sat elektroribolovom iznosi 4, 6. Na migraciju i raspored ribljih populacija Dunava, osim vodostaja, značajno utječe struktura obale i tip sedimenta

ihtiocenoza ; Dunav ; stanište ; migracije ; prilagodljivost

nije evidentirano

engleski

Distribution and abundance of fish populations in different types of Danube habitats

Riblju zajednicu rijeke Dunav u RH danas čini 55 vrsta, od čega je 13 stranih, a sve su svrstane u 18 porodica. Cilj rada je odrediti rasprostranjenost i gustoću ribljih populacija prema različitim geomorfološkim strukturama obale i pedološkim osobinama tla odnosno tipovima staništa Dunava pri različitim razinama vodostaja. Sitni sediment pijeska/mulja s niskom obalom, kakav uglavnom prevladava na Dunavu i „divljim“ otocima, prostorno najviše grupno privlači ukliju (Alburnus alburnus) s čak 67, 99 % od ukupne gustoće. Sitnija (≤ 180 mm) babuška (Carassius gibelio) je zastupljena s 9, 07 % udjela, bolen (Leuciscus aspius) veličine (≤ 300 mm) je zastupljen s 3, 53 %, sitni (≤ 140 mm) jez (Leuciscus idus) s 1, 19 % udjela te podust (Chondrostoma nasus) veličine (≤ 100 mm) zastupljen je s 0, 73 % u gustoći, itd. Navedene skupine riba uglavnom se pojavljuju kao kohorta, odnosno kao jedinke iste dobne skupine unutar svake vrste u populaciji. U navedenom priobalnom plitkom pojasu pojavljuju se i predatori različitih uzrasnih kategorija poput štuke (Esox lucius), smuđa (Sander luciperca), bolena (Aspius aspius) itd. Kamene ili šljunčane dijelove obale i „divljih“ otoka Dunava s nešto manje sitnog sedimenta prostorno naseljavaju vrste iz porodice Gobidae (glavoči) u grupama dok se pojedinačno na tom tipu sedimenta zadržavaju vrste poput mrene (Barbus barbus), grgeča (Perca fluviatilis) te smuđa (Sander lucioperca), manjića (Lota lota), vijuna (Cobitis elangotoides), prugastog balavca (Gymnocephalus schraester) i sl. Na kamenom tipu sedimenta poput „špornjeva“ pojavljuju se, uz već spomenute vrste riba, i slučajni (pojedinačni) primjerci poput potočne pastrve (Salmo trutta) i mladice (Hucho hucho). Dunav obiluje filofilnim ikrašicama zbog dobro zastupljene makrovegetacijske podloge na kojoj se mrijeste. Limnofilne vrste (deverika, crvenperka) te reofilne vrste (jez, bolen) također kao i fitofili u Dunavu imaju izvrsne preduvjete za reprodukciju. Ipak, rezultati istraživanja sastava pojedinih vrsta u ribljoj zajednici Dunava ukazuju kako je najviše zastupljeno euritropnih vrsta riba (bodorka, grgeč, štuka, šaran, babuška, klen, som i sl.) koji se vrlo dobro prilagođavaju čestim oscilacijama vodostaja i različitim brzinama toka rijeke Dunav. NPUE (number per unit effort) izražen kao broj riba/sat elektroribolovom iznosi 219, 6 dok CPUE (catch per unit effort) izražen kao kg/sat elektroribolovom iznosi 4, 6. Na migraciju i raspored ribljih populacija Dunava, osim vodostaja, značajno utječe struktura obale i tip sedimenta

ichthyocenosis ; Danube ; habitat ; migration ; adaptability

nije evidentirano