Pretražite po imenu i prezimenu autora, mentora, urednika, prevoditelja

Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 1055204

Gučetićev ljetnikovac u Arboretumu Trsteno


Kovačević, Maja Anastazija; Šimić, Ivan
Gučetićev ljetnikovac u Arboretumu Trsteno // Suvremeno korištenje i kreativno upravljanje dvorcima, kurijama i ljetnikovcima
Zagreb, 2005. str. 247-252 (predavanje, recenziran, cjeloviti rad (in extenso), ostalo)


CROSBI ID: 1055204 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca

Naslov
Gučetićev ljetnikovac u Arboretumu Trsteno
(Summer villa Gucetic in Arboretum Trsteno)

Autori
Kovačević, Maja Anastazija ; Šimić, Ivan

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), ostalo

Izvornik
Suvremeno korištenje i kreativno upravljanje dvorcima, kurijama i ljetnikovcima / - , 2005, 247-252

Skup
Suvremeno korištenje i kreativno upravljanje dvorcima, kurijama i ljetnikovcima

Mjesto i datum
Zagreb, 10.11.2005

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Recenziran

Ključne riječi
ladanjsko-gospodarski posjed, renesansa, prenamjena građevina, arboretum, Trsteno - Dubrovnik
(country estate, renaissance, reuse of buildings, arboretum, Trsteno - Dubrovnik)

Sažetak
Dubrovački ladanjski plemićki posjed prepoznatljiv po dvije karakteristične arhitektonske cjeline reprezentativnih i gospodarskih građevina, organski povezanih uz osnovu vrtno-reprezentativnih i agrikulturno- proizvodnih površina posjeda, jedini je na dubrovačkom području zakonom zaštićen cjeloviti sklop toga tipa. Od izgradnje renesansnog ljetnikovca s vrtom 1494. godine posjed je kontinuirano bio u vlasništvu iste dubrovačke obitelji Gučetić- Gozze, sve do 1948. kad prelazi u vlasništvo današnje Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Nekoliko naših eminentnih stručnjaka definiraju prenamjenu zaštićene cjeline u arboretum, te se od tada njegovo upravljanje i održavanje usklađuje sa zakonskim odredbama konzervacije i zaštite. Ljetnikovac se dijelom kao muzej otvara za posjetitelje, a veći dio njegovih prostora služi za rad arboretuma i istraživačke stanice HAZU. Prenamjena većeg dijela gospodarskih zgrada usklađuje se s potrebama rada, a manji se dio zapušta bez određene namjene. Povijesni vrtovi otvaraju se za posjetitelje, a agrikulturne površine postupno se sve manje koriste do konačnog zapuštanja. Degradacija povijesnih građevina i vrtno-pejzažnih prostora kao posljedica ratnih razaranja 1991. i velikog ljetnog požara 2000. godine, aktualizirali su, na pragu 21. stoljeća, pitanje revizije namjene zatvorenih i otvorenih prostora Arboretuma. U tu svrhu u izradi je studija postojećeg stanja i povijesne građe kao podloga za redefiniranje prenamjene graðevina i vrtno-pejzažnih prostora. Izlaganje će istaknuti smjernice za koncept održive prenamjene na osnovama očuvanja spomeničkog nasljeđa, te suvremenih stručnih i istraživačkih zadataka Arboretuma, a s posebnim obzirom na važnost toga kulturnoga dobra u okvirima razvoja kulturnog turizma dubrovačkog područja.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Arhitektura i urbanizam



POVEZANOST RADA


Citiraj ovu publikaciju

Kovačević, Maja Anastazija; Šimić, Ivan
Gučetićev ljetnikovac u Arboretumu Trsteno // Suvremeno korištenje i kreativno upravljanje dvorcima, kurijama i ljetnikovcima
Zagreb, 2005. str. 247-252 (predavanje, recenziran, cjeloviti rad (in extenso), ostalo)
Kovačević, M. & Šimić, I. (2005) Gučetićev ljetnikovac u Arboretumu Trsteno. U: Suvremeno korištenje i kreativno upravljanje dvorcima, kurijama i ljetnikovcima.
@article{article, year = {2005}, pages = {247-252}, keywords = {country estate, renaissance, reuse of buildings, arboretum, Trsteno - Dubrovnik}, title = {Summer villa Gucetic in Arboretum Trsteno}, keyword = {country estate, renaissance, reuse of buildings, arboretum, Trsteno - Dubrovnik}, publisherplace = {Zagreb} }




Contrast
Increase Font
Decrease Font
Dyslexic Font