hrvatski

Gučetićev ljetnikovac u Arboretumu Trsteno

Dubrovački ladanjski plemićki posjed prepoznatljiv po dvije karakteristične arhitektonske cjeline reprezentativnih i gospodarskih građevina, organski povezanih uz osnovu vrtno-reprezentativnih i agrikulturno- proizvodnih površina posjeda, jedini je na dubrovačkom području zakonom zaštićen cjeloviti sklop toga tipa. Od izgradnje renesansnog ljetnikovca s vrtom 1494. godine posjed je kontinuirano bio u vlasništvu iste dubrovačke obitelji Gučetić- Gozze, sve do 1948. kad prelazi u vlasništvo današnje Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Nekoliko naših eminentnih stručnjaka definiraju prenamjenu zaštićene cjeline u arboretum, te se od tada njegovo upravljanje i održavanje usklađuje sa zakonskim odredbama konzervacije i zaštite. Ljetnikovac se dijelom kao muzej otvara za posjetitelje, a veći dio njegovih prostora služi za rad arboretuma i istraživačke stanice HAZU. Prenamjena većeg dijela gospodarskih zgrada usklađuje se s potrebama rada, a manji se dio zapušta bez određene namjene. Povijesni vrtovi otvaraju se za posjetitelje, a agrikulturne površine postupno se sve manje koriste do konačnog zapuštanja. Degradacija povijesnih građevina i vrtno-pejzažnih prostora kao posljedica ratnih razaranja 1991. i velikog ljetnog požara 2000. godine, aktualizirali su, na pragu 21. stoljeća, pitanje revizije namjene zatvorenih i otvorenih prostora Arboretuma. U tu svrhu u izradi je studija postojećeg stanja i povijesne građe kao podloga za redefiniranje prenamjene graðevina i vrtno-pejzažnih prostora. Izlaganje će istaknuti smjernice za koncept održive prenamjene na osnovama očuvanja spomeničkog nasljeđa, te suvremenih stručnih i istraživačkih zadataka Arboretuma, a s posebnim obzirom na važnost toga kulturnoga dobra u okvirima razvoja kulturnog turizma dubrovačkog područja.

ladanjsko-gospodarski posjed, renesansa, prenamjena građevina, arboretum, Trsteno - Dubrovnik

nije evidentirano