hrvatski

Kaznenopravno i kriminološko poimanje 'delinkventnog' nasilja u Hrvatskoj

Kazneno pravo i kriminologija isprepliću se u svom predmetu i njihov međuodnos predstavlja conditio sine qua non svake uspješne politike suzbijanja kažnjivog ponašanja. Ipak, te dvije sestrinske discipline nemaju identičan pogled na određene fenomene, pa ni na ljudsko ponašanje općenito, što je rezultat različite svrhe i cilja kojima se vode pod 'zajedničkim krovom' kaznenih znanosti. Dok će kazneno pravo utvrditi koja ponašanja će se regulirati pravnim normama, u kojem slučaju se povrede pravnih normi imaju pripisati odgovornosti njihovih počinitelja, a potom za potonje predvidjeti sankciju, kriminologija izučava ponašanja koja su pravnim normama zabranjena i propituje zašto, kako i koliko često do njih dolazi. Fenomen nasilja, kao tradicionalan predmet kriminoloških istraživanja, nesporno je i u fokusu kaznenog prava, no kut gledanja jedne i druge discipline na jednu te istu pojavu ipak neće biti isti. Autorice u prvom dijelu rada ispituju antagonizme kaznenog prava i kriminologije u odnosu na fenomen nasilja te temeljem tako dobivenih spoznaja analiziraju smislenost korištenja kaznenopravnih kategorija za potrebe definiranja i konceptualizacije nasilja kao predmeta kriminološkog istraživanja. Na primjeru fizičkog nasilja, autorice ukazuju na često nekritičko preuzimanje pravnih termina, instituta i koncepata u kriminološkim istraživanja, a bez detaljnog uvida u njihovu svrhu i suštinsko značenje koje isti imaju u okviru kaznenog prava. U tom smislu dovode u pitanje komplementarnost kaznenopravnih instituta s empirijskim zahtjevima kriminološkog izučavanja nasilja. Drugi dio rada se bavi transpozicijom kaznenopravnih instituta iz općeg dijela Kaznenog zakona na 'kriminološki jezik', a što je nužan preduvjet za holističko, autentično i racionalno istraživanje nasilja kao društvene pojave, a ne pravne kategorije.

kazneno pravo ; kriminologija ; fizičko nasilje ; istraživanje

nije evidentirano