hrvatski

Različiti pristupi starosti i starenju - izazovi i perspektive

Tijekom povijesti dulje vrijeme smatralo se da odrastanjem više nema značajnijih životnih promjena. Znanstvenici su se najviše usmjeravali na djetinjstvo kao razdoblje naglih promjena, zrelost se smatrala razdobljem status-a quo, a starost kao razdoblje smanjenja životnih funkcija. Na različite promjene u razvoju i ponašanju gledalo se kao na bolest ili poremećaj. Unatoč različitosti znanstvenih, stručnih kao i osobnih pristupa činjenici starenja i starosti pristupa od kojih su neki pesimistično orijentirani starenje je prirodna, fiziološka pojava, nepovratan individualni proces koji kod svake osobe napreduje različitom brzinom. Na proces starenja pored nasljednih faktora na koje nije moguće utjecati, značajan utjecaj imaju okolinski faktori koji mogu nepovoljno utjecati na biološke vrijednosti i funkcionalne sposobnosti kao što su preboljene bolesti, traume, štetni utjecaji iz životne i radne okoline, nezdrava prehrana, pušenje, alkohol i drugo. Bolji uvjeti života i unaprjeđenje zdravstvene skrbi produljile su životni vijek te je starenje postalo jedno od najvažnijih pitanja današnjice kako na osobnoj, obiteljskoj tako i društvenoj razini. Rastući broj starije populacije vidljiv je na svim razinama. Kako bi se zadovoljile potrebe starije populacije i planirale različite vrste usluga i pomoći, potrebno je sagledati zajedničke karakteristike osoba starije dobi uzimajući u obzir njihove individualne osobine i potrebe. Zadovoljavanjem osobnih potreba podiže se kvaliteta života u starosti i produžuje životni vijek. Zanimanje za starost i starenje se javlja još od početka postojanja čovječanstva.

starost, starenje, treća životna dob, third age, gerontogogy, obitelj, teorije starenja

nije evidentirano