hrvatski

Ekologija, obnova i zaštita poplavnih šuma Posavine

Znanstvena knjiga Ekologija, obnova i zaštita poplavnih šuma Posavine nastala je kao rezultat rada na projektu Ekologija i obnova poplavnih šuma Posavine koji je odobrilo poduzeće Hrvatske šume d. o. o. Predlagač i izvoditelj projekta bio je Sveučilište u Zagrebu Šumarski fakultet, odnosno djelatnici Zavoda za ekologiju i uzgajanje šuma te Zavoda za zaštitu šuma i lovno gospodarenje, a financiran je od strane poduzeća Hrvatske šume d. o. o. Projekt je bio aplikativan i multidisciplinaran, a razdoblje istraživanja trajalo je od 2013. do 2015. Problemi oko obnove glavnih vrsta šumskog drveća u poplavnim šumama te odumiranje stabala i propadanje čitavih sastojina, bili su motiv za predlaganje ovog projekta. Tijekom trajanja projekta intenziviralo se odumiranje stabala poljskog jasena, što je pokazatelj poremećaja u funkcioniranju ovih šumskih ekosustava te se zbog toga veći dio ove znanstvene knjige upravo i bavi tom problematikom. Knjiga je podijeljena u šest poglavlja, koja su pisali specijalisti prema područjima njihove ekspertize. U prvom je poglavlju obrađen utjecaj klimatskih čimbenika na rast poljskog jasena. Klimatske promjene u kombinaciji s antropogenim utjecajem značajno su izmijenile hidrološke prilike na području Posavine. One su uzrokovale i značajne promjene vidljive u radijalnom prirastu poljskog jasena. Obnova sastojina otežana je, a u slučaju prezrelih sastojina valja provoditi umjetnu obnovu sa starijim i otpornijim sadnicama. U drugom je poglavlju utvrđen odnos stanišnih i strukturnih čimbenika prema odumiranju stabala poljskog jasena. Klimatski, hidrološki i strukturni čimbenici utječu na odumiranje stabala poljskog jasena. Posljedica odumiranja smanjenje je gospodarskih, ali i općekorisnih funkcija ovih šuma. U trećem je poglavlju obrađena problematika sjemenarstva i rasadničarske proizvodnje sadnica poljskog jasena i hrasta lužnjaka. Četvrto poglavlje govori o uzročnicima bolesti poljskog jasena. Među brojnim gljiva i gljivama sličnim organizmima, posebno se ističe vrsta Hymenoscyphus fraxineus kao najznačajniji patogen koji uzrokuje odumiranje poljskog jasena. Ovu gljivu smatramo glavnim biotskim čimbenikom u procesu odumiranja. Tematika petog poglavlja su uloge štetnih kukaca u procesu odumiranja poljskog jasena. U provedenim istraživanjima nije utvrđena jasna uloga istraživanih štetnih kukaca u pojavi odumiranja poljskog jasena, oni se ipak ne mogu zanemariti, posebice u skoroj budućnosti. Posljednje, i ne manje važno, poglavlje je o monitoringu sitnih glodavaca i zaštite od njihova štetnog utjecaja u poplavnim šumama. Predložen je novi sustav monitoringa glodavaca u zaštiti šuma te novi tipovi lovki. Rezultatima ovih istraživanja došlo se do niza konkretnih spoznaja koje bi trebale uputiti praksu na kritične aspekte problema vezanih uz poplavne šume i olakšati njihovo rješavanje.

Ekologija, obnova, zaštita, poplavne šume

nije evidentirano