hrvatski

Primjena otpadnog perja peradi i ovčje vune za proizvodnju keratinolitičkih enzima i drugih proizvoda s dodanom vrijednošću

Industrija peradi važan je dio prehrambenog sektora. Uzgoj pilića raste globalno od 1980. godine, a uzgajivači i dalje bilježe godišnji rast proizvodnje. Godišnja globalna proizvodnja iznosi više od 117 milijuna tona, dok su zemlje Europske unije 2016. godine proizvele gotovo 15 milijuna tona proizvoda od peradi. Zabrinjavajuća je činjenica da se svega 60-70% proizvoda iz klaonica za perad upotrebljava za ljudsku potrošnju, dok sve ostalo završava kao otpad. Kao posljedica toga, povećana proizvodnja također utječe na povećanu količinu otpada te je stoga njihova adekvatna obrada i/ili recikliranje u proizvode s dodanom vrijednošću od izrazite važnosti. Također, tijekom uzgoja ovaca za proizvodnju mesa, mlijeka i vune, između 30 i 50% ovčje vune je slabije kvalitete i predstavlja biološki otpad koji, u slučaju neadekvatnog gospodarenja, može predstavljati ekološki problem. Navedeni otpad spada u nusproizvode životinjskog podrijetla koji su biorazgradivi i spadaju u kategoriju 3 (potencijalno opasni otpad) u skladu s Uredbom 1774/2002/EZ. Osnovni sastojak perja peradi i ovčje vune je keratin, vrlo kompaktna i izrazito teško razgradiva organska tvar proteinske prirode. Keratini su netopljivi u razrijeđenim kiselinama, alkalnim reagensima, vodi, otopinama soli ili organskim otapalima uglavnom zbog njihove izuzetne mehaničke stabilnosti koja je rezultat povezivanja aminokiselina u polipeptide, koji su (s obzirom na aminokiselinsku sekvencu) blisko uvijeni u α- zavojnicu (α-keratin), β-strukturu (β-keratin) ili neuređenu makro strukturu. Međutim, moguće ih je biotehnološki razgraditi uz pomoć vrlo zanimljivih mikrobnih enzima - keratinaza. Keratinolitički mikroorganizmi s pripadajućim enzimima omogućuju uporabu otpadne vune i perja za gnojidbu i kompostiranje, budući da keratini tijekom spore razgradnje ispuštaju dušik koji se može iskoristiti za poljoprivrednu proizvodnju. Od otpadnog perja izrađuje se i tzv. brašno od perja koje se koristi kao hrana za životinje. Čak se i u ovom procesu napušta ekološki problematična uporaba jakih kiselina i lužina te se u proizvodnju uvode keratinolitički mikroorganizmi ili keratinaze. Otpadna vuna i perje također se mogu koristiti za proizvodnju keratinaza, koji predstavljaju proizvode s visokom dodanom vrijednošću. Keratinaze se koriste za proizvodnju brašna od perja, u kožnoj industriji za obradu životinjskog krzna, u tekstilnoj industriji, za dekontaminaciju priona, u veterinarskoj i humanoj medicini, u kozmetici, za proizvodnju premaza, filmova i ljepila za pakiranje, u proizvodnji jestivih filmova, u poljoprivredi za proizvodnju gnojiva, te u anaerobnoj metanogenoj obradi otpada iz klaonica, kako bi se poboljšala proizvodnja bioplina.

nusproizvodi ; životinjsko podrijetlo , perje peradi , ovčja vuna ; keratinaze

nije evidentirano