hrvatski

Arheološka istraživanja u Ivancu na lokalitetu Stari grad (od 1998. do 2002. godine)

U predavanju su prikazani rezultati arheoloških istraživanja u u Ivancu na lokalitetu Stari grad, vođenih od 1998. do 2002. godine. U današnjem se središtu Ivanca, u parku, na uzvisini uz župnu crkvu, sve do sredine 20. stoljeća nalazio srednjovjekovni kaštel - Stari grad. Posljednji je tlocrt Staroga grada otkriven nakon što je s velike površine uklonjen humusni sloj i dio sloja građevinske šute nastao prigodom rušenja. Istraživanja su otkrila ostatke temelja središnje, četvrtaste, vjerojatno najstarije, kule s očuvanim podnim popločenjem. Otkrila su i ostatke sjeverozapadne poligonalne kule s više uočenih faza gradnje, temelje jakog obrambenoga zida s ulazom u grad, zatim ostatke sjeveroistočne polukružne kule s potpornjacima, ostatke novije kapele Sv. Ivana Krstitelja podignute od Petheövih krajem 17. stoljeća na mjestu istočnog obrambenog zida, te ostatke zapadnog i jugozapadnog stambenog krila kaštela. Većina nalaza skupljenih u ovim, relativno plitkim, iskopavanjima na području Staroga grada potječe iz kasnosrednjovjekovnog i novovjekovnog doba. Srednjovjekovna kapela Sv. Ivana Krstitelja otkrivena je u dvorištu Staroga grada. Orijentirana je u smjeru istok – zapad, četvrtastog je svetišta, nešto užega od broda kapele, s koso postavljenim jakim potpornjacima. Ispred ulaza u kapelu otkriven je trijem s ostacima stupova i izuzetno dobro očuvanim popločenjem. U brodu su otkrivene dvije faze popločenja kapele: mlađa od opeke položene na sloj pijeska, i starija od kamenih ploča. U jednom od urušenja zida pronađeni su ulomci dvaju nadvoja prozora: radi se o kvalitetnome radu gotičkoga majstora. Na mjestu gdje je temelj južnoga zida kapele probijen s jednim od kasnijih kanala otkriven je kapitel, prema svojem obliku vjerojatno romaničkog podrijetla. Na čitavoj je površini unutar i uokolo kapele otkriveno više grobova i kosturnica. U ovom je području za sada najbolje dokumentiran vrlo masni crni sloj s mnogo ulomaka srednjovjekovne keramike, a bez primjesa izmrvljenih kostiju i lomljenog kamenja. Taj se crni sloj, različitih debljina, javlja na gotovo čitavom prostoru kapele. Stariji je od nje, te je probijen ukopima za temelje. Budući da je probijan i mlađim ukopima, najbolje se očuvao upravo uz temelje. Ispod tog crnoga sloja otkrili smo i nekoliko plitkih kružnih ukopa, dakle starijih i od kapele. Temelji snažnih potpornjaka na istočnim uglovima četvrtastog svetišta, svakako su jedna od specifičnosti ove kapele. Uz sjeveroistočni potpornjak kapele, u naoko jednoličnoj zemlji punoj ostataka šute, otkriven je jedan od najzanimljivijih grobova. U njemu je uz pokojnika pronađena dobro očuvana karičica sa S-petljom te pojasna kopča koja svojim oblikom i svojom veličinom ukazuje na predmongolsko vrijeme. Najslojevitije i najzanimljivije područje istraživanja svakako je svetište kapele. Otkrili smo temelje više paralelnih zidova iz različitih razdoblja. Na spoju južnoga i istočnog zida svetišta pronađen je dio rimskoga nadgrobnog spomenika. Uz istočni, dobro utvrđeni zid svetišta, pronađeno je više kamenih projektila, što nam ukazuje na obrambenu funkciju kapele u određenom vremenu. Uz istočni unutrašnji zid svetišta nalazila se osobita, rubom na njega naslonjena, relativno tanka struktura četvrtastoga tlocrta. Zbog svojeg položaja u osi kapele i, za urušenje preurednog, četvrtastog tlocrta, podsjeća na temelj za oltar. Ispod tog tzv. “ oltarnog temelja” otkrivena je osobito interesantna pojava: sloj intenzivnog gorenja. Nakon pažljivog čišćenja uočeno je da tragovi gorenja tvore gotovo pravilan krug, a vidljivi su i na zidu. Upravo se taj središnji dio zida razlikuje svojom strukturom od ostalih: zidan je i manjim komadima kamenova, a obilnije je upotrebljavana i opeka, što drugdje nije slučaj. Vatrište je paljeno u dva navrata. Najinteresantnije je mjesto na kojem se vatrište nalazi, a koje je vjerojatno pažljivo odabrano: to ne potvrđuje samo “ oltarni temelj” iznad vatrišta, već i pravilne, uglavnom kamene strukture pronađene ispod njega. Nalazi pronađeni na prostoru kapele izdvajaju se od ostalih svojom većom starosti. Osim već spomenutih nadvoja prozora, na gotičku fazu izgledom upućuju i brojni drugi ulomci profiliranoga kamenja (npr. pronađeni ulomak trijumfalnoga luka, ulomak rebra svoda i drugo). Posebnu pažnju privlače fragmenti keramike ukrašeni valovnicom, koji svojom fakturom i ukrasom upućuju da je nastala prije 13. stoljeća, a koje smo uglavnom pronašli u spomenutom crnom masnom sloju. O oblicima se nažalost ne može još govoriti zbog njihove fragmentiranosti. Ističu se i primjerci novca, poneka rimska opeka ili tegula, zatim sitni ostaci zlatne niti pronađene u jednom od dvadesetak istraženih grobova – a koji su ostaci ukrasa utkanih na pokojnikovu tkaninu, nalazi prstenova, karičica sa S-petljom i više primjeraka željeznih pređica iz grobova, te manji broj fragmenata pretpovijesne, (kasnobrončanodobne i latenske) keramike. Svi ti nalazi učvršćuju uvjerenje kako je neophodno nastaviti istraživanja prostora srednjovjekovne kapele i njezine okolice, kao i najstarijih dijelova Staroga grada.

Hrvatska; srednji vijek; viteški redovi; ivanovci; arhitektura; utvrde; gotika; urbana arheologija; arheološki nalazi

nije evidentirano