hrvatski

Značajke saloneloza u Splitsko-dalmatinskoj županiji 2005. - 2007.

Uvod: Praćenje incidencije salmoneloze, raspodjele serotipova i otporosti na antibiotilke osnova su kvalitetnog nadzora i liječenja. Cilj: Utvrditi znacajke salmoneloze u Splitsko-dalmatinskoj županiji 2005.-2007., te ih nsporediti s rezultatima za razcloblje 1998.-2002 ., iz 1975. te podacima Salrn-Neta i WHOGSSa. Metode: Izolacija, serotipizacija i ispitivanje antimikrobne osjetljivosti salmonela izvršeni su standardnirn metodama. Incidenciju smo procijenili prema broju primoizolata ambulantnih bolesnika i broju prijavljenih hospitaliziranih bolesnika u navedenom razdoblju. Učestalost serotipova i otpornih sojeva medu primoizolatima prikazana je udjelima. Rezultati: Incidencija salmoneloze u županiji je u padu- stope (na 100000 stanovnika) iznose: 204 u 2005., 103 u 2006. i 80 u 2007. Dokazana su 43 različita serotipa, a prethodno (2002.) 30. Najčešći su: S.Enteritidis (82, 4%) i S. Typhimurium (3, 86%), a sve tri godine slijede ih S.Kambole (2, 37%), S.Napoli (1, 78%) i S.0:4, 5:i:- (1, 48%). Takoder su dokazani, u Europi rijetki, serotipovi: S.Rissen, S.Javiana, S.Panama. Otpornost prema ampicilinu porasla je s 2, 26% (2002.) na 14, 3% (2007.), a prema kotrimoksazolu s 0, 24% na 8, 9%.Svi primoizolati su osjetljivi na ciprof1oksacin, ceftriakson i ceftazidim. Rasprava: Pad incidencije salmoneloze u županiji i porast otpornosti prema ampicilinu i kotrimoksazolu sukladan je trendovima u Europi. Najviši udio S. Enteritidis i S. Typhimurium odraz je svjetske pandemije, a stalna i relativno učestala zastupljenost S. Kambole, S. Napoli i S.0:4, 5:i:- osobitost je' i mogla bi predstavljati određenu ekološku nišu. Pojava raritetnijih serotipova i porast rezistencije zahtijevaju dodatno dijagnostičko i epidemiolosko praćenje, te oprez u potrošnji antibiotika i trgovini hranom.

Salmonella ; Splitsko-dalmatinska županija

nije evidentirano

engleski

Trends in Salmonella infections in Split-Dalmatia County 2005. - 2007.

Uvod: Praćenje incidencije salmoneloze, raspodjele serotipova i otporosti na antibiotilke osnova su kvalitetnog nadzora i liječenja. Cilj: Utvrditi znacajke salmoneloze u Splitsko-dalmatinskoj županiji 2005.-2007., te ih nsporediti s rezultatima za razcloblje 1998.-2002 ., iz 1975. te podacima Salrn-Neta i WHOGSSa. Metode: Izolacija, serotipizacija i ispitivanje antimikrobne osjetljivosti salmonela izvršeni su standardnirn metodama. Incidenciju smo procijenili prema broju primoizolata ambulantnih bolesnika i broju prijavljenih hospitaliziranih bolesnika u navedenom razdoblju. Učestalost serotipova i otpornih sojeva medu primoizolatima prikazana je udjelima. Rezultati: Incidencija salmoneloze u županiji je u padu- stope (na 100000 stanovnika) iznose: 204 u 2005., 103 u 2006. i 80 u 2007. Dokazana su 43 različita serotipa, a prethodno (2002.) 30. Najčešći su: S.Enteritidis (82, 4%) i S. Typhimurium (3, 86%), a sve tri godine slijede ih S.Kambole (2, 37%), S.Napoli (1, 78%) i S.0:4, 5:i:- (1, 48%). Takoder su dokazani, u Europi rijetki, serotipovi: S.Rissen, S.Javiana, S.Panama. Otpornost prema ampicilinu porasla je s 2, 26% (2002.) na 14, 3% (2007.), a prema kotrimoksazolu s 0, 24% na 8, 9%.Svi primoizolati su osjetljivi na ciprof1oksacin, ceftriakson i ceftazidim. Rasprava: Pad incidencije salmoneloze u županiji i porast otpornosti prema ampicilinu i kotrimoksazolu sukladan je trendovima u Europi. Najviši udio S. Enteritidis i S. Typhimurium odraz je svjetske pandemije, a stalna i relativno učestala zastupljenost S. Kambole, S. Napoli i S.0:4, 5:i:- osobitost je' i mogla bi predstavljati određenu ekološku nišu. Pojava raritetnijih serotipova i porast rezistencije zahtijevaju dodatno dijagnostičko i epidemiolosko praćenje, te oprez u potrošnji antibiotika i trgovini hranom.

Salmonella ; Split-Dalmatia County

nije evidentirano