Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

Integrativno određenje cilja odgoja iz kurikulumske perspektive (CROSBI ID 432273)

Ocjenski rad | doktorska disertacija

Kakuk, Sara Integrativno određenje cilja odgoja iz kurikulumske perspektive / Previšić, Vlatko (mentor); Zagreb, Filozofski fakultet u Zagrebu, . 2019

Podaci o odgovornosti

Kakuk, Sara

Previšić, Vlatko

hrvatski

Integrativno određenje cilja odgoja iz kurikulumske perspektive

Pregledom povijesti pedagogije i školstva uočava se kako su organizirana odgojno- obrazovna nastojanja oduvijek željela svoje namjere ostvariti što jasnijim određenjem odgojnog cilja s obzirom na svrhu formiranja poželjne čovjekove osobnosti, odnosno pojedinca te šire zajednice u cjelini. Pritom se nastojalo da odgojni cilj bude konkretniji, bliži i određeniji postavljenim polazištima, znanstveno objašnjen i praktično prihvatljiv stručnoj i široj javnosti. Kako je pojam odgojnog cilja višestruko određen i često prijeporan u međusobnim odnosima unutar znanstvenog korpusa, ali i šire društvene zajednice, tako se proučavanjem i analiziranjem sadržaja uočava nedostatak temeljnih istraživanja koja objedinjuju stalna i trajna gledišta s obzirom na određenje odgojnog cilja, uzimajući u obzir interdisciplinarnost i integrativnost odgojno-obrazovnog procesa, uvažavajući činjenicu da i druge društveno- humanističke znanosti, koje se primarno bave čovjekom, mogu svojim spoznajama i gledištima doprinijeti jasnijem razumijevanju tako složenog fenomena kao što je odgoj. Integrativni pristup slijedi koncepciju pedagogijskog i interdisciplinarnog dijaloga, odnosno otvorenosti prema svim nepedagogijskim pristupima i pravcima omogućujući interakciju među njima. Uloga je pedagogije u tom smislu da određuje odgojni cilj na temelju znanstvenih spoznaja koje proučavaju čovjeka i njegov razvoj. To se odnosi na promišljanje o biti čovjeka pri izgradnji pojmova u pedagogiji, traženju smisla i načina čovjekova opstanka, etičkih vrijednosti iz kojih cilj proizlazi uzimajući u obzir i druga područja čovjekova života i kulture kao relevantna za svako pedagoško djelovanje. S druge strane čovjekov razvoj podrazumijeva da svi kognitivni i afektivni odgojno-obrazovni sadržaji predstavljaju fenomene koji se moraju uzeti u obzir pri definiranju odgojnih ciljeva. Nezaobilazno je i promatranje odgoja kao društvenog fenomena, posebice kao procesa definiranja i razumijevanja međovisnosti pojedinca i njegova odnosa spram društva. Određenjem čovjeka i kao rođenjem neformiranog bića, koji jedino odgojem može postati čovjekom, uviđa se potreba za odgojem jer se time pruža čovjeku prilika oplemenjivanja, formiranja sebe, kulture i vođenja života. Pri tome pojmovi odgoja i odgojnog cilja imaju različite reference. Tako se u analizi sadržaja uočava višestruka određenost i prijepornost pojma cilja odgoja u međusobnim odnosima unutar znanstvenog dijaloga, ali i nositelja društvene i javne vlasti, zatim važnost njegova razumijevanja i definiranja, kao i teorijskog značenja za pedagogijsku znanost, činjenica nedovoljno istraženog integrativnog određenja odgojnog cilja te postojanje proturječnosti u teorijskom pristupu problemu s obzirom na različita istraživačka gledišta, što zajednički predstavlja polazišta ovoga rada. Kako se suvremena pedagogijska znanost, u ekspanziji empirijskih istraživanja i brzih društvenih promjena posljednjih godina sve više usmjerava reformama i inoviranjima školskih sustava (katalozi znanja, Hrvatski nacionalni obrazovni standard, Nacionalni okvirni kurikulum, kurikulumske reforme, mjerenja, skaliranja, rangiranja i sl.), nedovoljno se baveći temeljnim pojmovima pedagogijske teorije i odgojne prakse, u radu se fundamentalnim istraživačkim pristupom i kvalitativnom analizom sadržaja istražuju i integrativno povezuju različiti pristupi određenja odgojnog cilja osobito s gledišta danas aktualne kurikulumske pedagoške perspektive. Vodeći se kurikulumskom teorijom sa znanstveno određenim odgojnim ciljem kao jasnim polazištem, istraživanje objedinjuje spoznaje njegova određenja, kao krajnjeg ishodišta svakog pedagoškog čina. S obzirom na suvremeno razmatranje čovjekova razvoja, istraživanje daje uvid u odgojni cilj kojem teži suvremena pedagogija kao i nove kriterije u razradi odgojnog cilja uz mogućnost njihove implementacije u odgojno-obrazovni proces pristupajući pritom odgojnom cilju iz humanistički usmjerene kurikulumske perspektive. Pritom kurikulumska perspektiva tako predstavlja sustavnu cjelokupnost planiranog procesa odgoja i obrazovanja koje se ostvaruje kurikulumskim sastavnicama (znanstveno zasnovanim ciljem, zadacima, sadržajem, planom i programom, organizacijom i tehnologijom provođenja, evaluacijom) radi ostvarenja jasno određene svrhe odgoja i pedagogije manifestirajući se u sinergijskom jedinstvu svih elemenata odgojnog procesa, kontinuiranoj dijalektičkoj povezanosti kurikulumskih sastavnica koje zajednički teže ostvarenju postavljenog cilja i ostvarivanju idealnog i realnog u odgoju pritom ne sputavajući one koji su u nečemu brži ili sporiji. Baveći se integrativnim određenjem cilja odgoja u radu se objedinjuju i povezuju različita gledišta interdisciplinarno razmatrana iz perspektive kurikuluma kao svojevrsne filozofije određenja, uređenja i provođenja odgojno-obrazovnog procesa. Tako se u radu, u pristupu odgoju i odgojnom cilju, naglašavaju humanistička, slobodna i pedagogijska kurikulumska perspektiva.

integrativno određenje, odgoj, odgojni cilj, kurikulum, humanizam

nije evidentirano

engleski

Integrative Determination the Aim of Education from a Curricular Perspective

nije evidentirano

integrative determination, education, educational aim, curriculum, humanism

nije evidentirano

Podaci o izdanju

353

27.12.2019.

obranjeno

Podaci o ustanovi koja je dodijelila akademski stupanj

Filozofski fakultet u Zagrebu

Zagreb

Povezanost rada

nije evidentirano