Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

Prostorni vid i mozak (CROSBI ID 66201)

Prilog u knjizi | ostalo | domaća recenzija

Valerjev, Pavle Prostorni vid i mozak // Mozak i um: Od električnih potencijala do svjesnog bića / Šimić, Nataša ; Valerjev, Pavle ; Nikolić Ivanišević, Matilda (ur.). Zadar: Sveučilište u Zadru, 2020. str. 133-167

Podaci o odgovornosti

Valerjev, Pavle

hrvatski

Prostorni vid i mozak

Vidljiva svjetlost u rasponu oko 400 – 700 nm valne duljine predstavlja idealan izvor informacija za doživljavanje prostora oko nas. Za to postoji više razloga. Među njima su brzina i pravocrtnost širenja svjetlosti, prozirnost atmosfere za navedeni pojas, kao i bogatstvo kombinacija u kojima se vidljiva svjetlost reflektira i apsorbira od površina objekata u prostoru oko nas. Međutim, postoje i drugi izvori informacija o prostoru kod drugih vrsta, na primjer zvučni eholokacijski sustavi. Binokularni vid odnosi se na gledanje s pomoću dva oka. On omogućuje stereopsis – trodimenzionalni doživljaj prostora i objekata u prostoru. Mozak stapa dvije monokularne slike dvaju oka, koje se razlikuju u tzv. retinalnim disparitetima, a pritom izvlači informaciju o relativnim udaljenostima objekata i detalja objekata u prostoru. Stereopsis se može izazvati i na umjetan način s pomoću uređaja koji se zove stereoskop, a na taj način dobivena trodimenzionalna slika naziva se stereogram. Glavni problemi koje vidni sustav mora riješiti (i to u vrlo kratkom vremenu) jesu percepcija boje, percepcija gibanja, percepcija dubine i prostora te identifikacija objekata. Nakon primarnog vidnog V1 područja u okcipitalnom režnju, vidna se informacija širi i obrađuje u specijaliziranim sekundarnim vidnim područjima i doseže do asocijativnih područja u parijetalnom i temporalnom režnju. Ta dva glavna toka informacija nazivaju se dorsalni tok i ventralni tok, a također se nazivaju „gdje sustav“ i „što sustav“. Oštećenja sekundarnih i asocijativnih područja mozga rezultiraju specifičnim vidnim poremećajima koji se nazivaju vidne agnozije. Viši prostorni vid i prostorna kognicija temelje se na uspostavi adekvatnih prostornih mapa koje reprezentiraju prostor oko nas i našu poziciju u njemu. Na temelju prostornih mapa možemo planirati i provesti prostornu navigaciju kako bismo svladali prostor i pomakli se do željenog cilja. Pritom se služimo odgovarajućim referentnim okvirom koji po svojoj prirodi može biti egocentričan ili alocentričan.

vidni sustav, mozak, prostorni vid

nije evidentirano

engleski

Spatial vision and brain

nije evidentirano

visual system, brain, spatial vision

nije evidentirano

Podaci o prilogu

133-167.

objavljeno

Podaci o knjizi

Mozak i um: Od električnih potencijala do svjesnog bića

Šimić, Nataša ; Valerjev, Pavle ; Nikolić Ivanišević, Matilda

Zadar: Sveučilište u Zadru

2020.

978-953-331-269-9

Povezanost rada

Kognitivna znanost (prirodne, tehničke, biomedicina i zdravstvo, društvene i humanističke znanosti), Psihologija