hrvatski

Krunica i krunjenje čudotvorne slike Majke Milosti na Trsatu

Na vrhu trsatskih stuba već sedam stoljeća stoji trsatsko svetište, koje su podigli knezovi Frankopani. Iznad svetohraništa u svetištu oltarska je niša, uokvirena polukružnim završetkom, u koju je 1367. godine smještena slika Majke Milosti (Gospe Trsatske). O podrijetlu same slike Gospe Trsatske nema neposrednoga povijesnoga svjedočanstva. Postoji samo trajna predaja koju prenose historičari trsatskoga svetišta. U okvir iznad slike postavljena je kruna, a na vanjskome rubu mramornog okvira sjedi anđeo i drži vijenac ruža. O značenju krune i vijenca ruža najbolje govore svakodnevni hodočasnici, koji, moleći krunicu u trsatskome svetištu s Marijom, Isusovom majkom, razmatraju otajstva Isusova života i njihovo značenje za čovjeka. Naime, ružarij ili krunica najuvrježeniji je naziv za drevnu marijansku molitvu, koju u hrvatskim krajevima različito nazivaju. Poseban trsatski hodočasnik, papa Ivan Pavao II., smatrao je krunicu svojom najdražom molitvom, a apostolskim pismom Krunica Djevice Marije predložio je novi niz otajstava krunice – otajstva svjetla, koja su rado prihvaćena. Toj molitvi i promišljanjima pape Ivan Pavla II. o otajstvima krunice posvećen je i ovaj članak.

Marija, kruna, krunica, otajstva Isusova života, hodočasnici, slika Majke MIslti (Gospe Trsatske)

nije evidentirano