hrvatski

Prijedlozi s genitivom u hrvatskom i ukrajinskom standardnom jeziku

Ovaj je rad posvećen poredbenom prikazu primarnih prijedloga koji se upotrebljavaju s genitivom u suvremenom standardnom hrvatskom jeziku i u suvremenom standardnom ukrajinskom jeziku. Budući da su hrvatski i ukrajinski srodni slavenski jezici veliku većinu ovih prijedloga čine prijedlozi koji su postojali i u praslavenskome jeziku. Literatura o prijedlozima i o prijedlozima s genitivom vrlo je opširna, ali ova tema u njoj do sad nije poredbeno opisana Cilj je ovoga doktorskog rada, usporedno, kontrastivno opisivanje uporabe prijedloga s genitivom, koji kao padež posesivnosti, partitivnosti i ablativnosti uza sebe veže brojne prijedloge koji mu dodatno obogaćuju popis značenja. Kontrastivni opis napravljen je na korpusu primarnih prijedloga obaju navedenih jezika. U radu je prikazano je sadašnje stanje upotrebe prvotnih prijedloga s genitivom u hrvatskom i ukrajinskom jeziku. U oba se srodna slavenska jezika upotrebljavaju prijedlozi podrijetlom iz praslavenskog. U popis hrvatskih prijedloga ušli su i oni koji zapravo nisu prvotni, ali ih u hrvatskim gramatikama svrstavaju među prvotne, netvorbene, jer se čini kao da ne podliježu daljoj tvorbenoj analizi i kao da se njihovo značenje danas ne može izvesti ni iz koje druge riječi te u njima nije očito njihovo podrijetlo. Iz toga razloga u hrvatskome je obrađeno 26 prijedloga, a u ukrajinskom 12 ̶ broj obrađenih ukrajinskih prijedloga je manji jer su se u klasifikaciji ukrajinskih prijedloga autori pridržavali strožeg određenja prvotnih prijedloga. Usporedna analiza je potvrdila pretpostavku da primarni prijedlozi s genitivom u oba jezika kao zatvoreni skup nisu doživjeli značajniju promjenu od stanja u praslavenskom .

prijedlozi ; prvotni ; genitiv ; suvremeni hrvatski ; suvremeni ukrajinski ; značenje ; upotreba

nije evidentirano