Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi

Aktivacija veze ugljik-vodik različitim paladijevim prekursorima u čvrstom stanju (CROSBI ID 688687)

Prilog sa skupa u zborniku | sažetak izlaganja sa skupa | domaća recenzija

Bjelopetrović, Alen ; Lukin, Stipe ; Juribašić Kulcsar, Marina ; Ćurić, Manda Aktivacija veze ugljik-vodik različitim paladijevim prekursorima u čvrstom stanju // Simpozij studenata doktorskih studija PMF-a, Knjiga sažetaka / Rončević, Sanda ; Barišić, Dajana (ur.). Zagreb: Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2020. str. 49-49

Podaci o odgovornosti

Bjelopetrović, Alen ; Lukin, Stipe ; Juribašić Kulcsar, Marina ; Ćurić, Manda

hrvatski

Aktivacija veze ugljik-vodik različitim paladijevim prekursorima u čvrstom stanju

Ciklometalacija je jedna od najjednostavnijih i najčešćih metoda za stvaranje veze metal– ugljik (M–C) te predstavlja vrlo blagi put za aktiviranje jake i inertne veze ugljik–vodik (C–H) katalizatorima prijelaznih metala, što je od iznimne važnosti u organskoj sintetskoj kemiji. Nadalje, ciklopaladirani kompleksi se koriste kao aktivne jedinice u antitumorskim lijekovima te u dizajnu fotoaktivnih spojeva koji su potencijalno primjenjivi kao biomolekulski obilježivači i svjetlo emitirajuće diode (OLEDs). Budući da se klasične organske sinteze često izvode po procedurama koje uključuju korištenje velike količine štetnih organskih otapala, značajan utrošak energije, kao i formiranje nusprodukata koji su često štetni za okoliš, značajno je porastao interes za nove, zelene metode priprave kemijskih spojeva čiji je štetni utjecaj na okoliš znatno smanjen. Izvedivost ovog temeljnog koncepta zelene kemije prikazan je na sintezi organopaladijevih kompleksa izravnom aktivacijom veze C–H u azobenzenima paladijevim(II) solima. Kako bi se odredili optimalni reakcijski uvjeti istražene su reakcije mljevenja asimetrično supstituiranog azobenzena s PdCl2, [PdCl2(MeCN)2], [Pd(MeCN)4] (BF4)2 i [Pd(OAc)2]3 uz dodatak tekućih i/ili krutih aditiva. Eksperimentalni rezultati jasno su pokazali da se aktivacija veze C–H može postići sa svim upotrijebljenim paladijevim prekursorima, te da njihova reaktivnost raste u nizu [Pd(OAc)2]3 < PdCl2(MeCN)2 < PdCl2 < [Pd(MeCN)4][BF4]2. In situ Ramanovo praćenje ovih reakcija, u kombinaciji s ex situ praćenjem spektroskopijama NMR i IR, te rendgenskom difrakcijom na prahu (PXRD), omogućilo je izravno ispitivanje reakcijskog mehanizma, i otkrilo je kako tekući i kruti aditivi modificiraju reaktivnost katalizatora i međuprodukata te utječu na brzinu aktivacije veze C–H . S obzirom da je aktivacija veze C–H najjednostavnija metoda za sintezu organopaladijevih spojeva, te predstavlja ključni korak u mnogim katalitičkim reakcijama potaknutim prijelaznim metalima, dobiveni rezultati pomoći će u primjeni mehanokemijskih metoda za buduće reakcije aktivacije i funkcionalizacije veza C–H.

mehanokemija ; aktivacija ; paladij ; azobenzen

nije evidentirano

engleski

Solid-state C-H bond activation by different palladium precursors

nije evidentirano

solvent-free ; anion substitution ; organopalladium compounds ; azobenzenes ; mechanochemistry

nije evidentirano

Podaci o prilogu

49-49.

2020.

objavljeno

Podaci o matičnoj publikaciji

Simpozij studenata doktorskih studija PMF-a, Knjiga sažetaka

Rončević, Sanda ; Barišić, Dajana

Zagreb: Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu

978-953-6076-57-4

Podaci o skupu

4. Simpozij studenata doktorskih studija PMF-a = 4th Faculty of Science PhD Student Symposium

predavanje

28.02.2020-28.02.2020

Zagreb, Hrvatska

Povezanost rada

Kemija