hrvatski

Naplata potraživanja izvansudskom ovrhom

Uvijek aktualna tema naplate potraživanja za vjerovnike predstavlja dodatni napor koji pokušavaju izbjeći u vlastitom poslovanju. Međutim, veliki broj ovršnih predmeta koji su u protekle dvije godine zaprimili i rješavali javni bilježnici tek su jedan od pokazatelja nemogućnosti naplate mirnijim putem. Nedostatak sporazuma među poslovnim partnerima, iz tog razloga, vrlo često završava putem prisilne naplate. Ovršna naplata je zajednički naziv za više faza prisilne naplate potraživanja, a koje se jasnije odvajaju nakon 2005. godine. Izmjene Ovršnog zakona u to vrijeme donose razdvajanje ovršnog postupka u dvije faze. U prvu fazu uključuje javne bilježnike, dok se u drugoj fazi složeniji predmeti upućuju na sud. Sudjelovanje javnih bilježnika u ovršnim predmetima je nezaobilazno i prema podacima riješenih predmeta vrlo učinkovito. Postupak u takvoj prvoj fazi rješavanja naplate naziva se izvansudskom ovrhom jer u toj fazi još nije uključen sud. Izvansudska ovrha je ciljano uvedena kako bi rasteretila sud od brojnih ovršnih predmeta. Nakon četiri godine praksa pokazuje kako ova prva faza prisilne naplate, u najvećem broju slučajeva, uspješno završava naplatom potraživanja s računa dužnika. O podjeli uloga, procedurama i pravilima u provođenju izvansudske ovrhe posebno će se posvetiti pozornost u nastavku ovog članka.

poslovne financiije, naplata potraživanja, izvansudska ovrha

nije evidentirano