Analitička analiza tla na području Dalmacije (CROSBI ID 688619)
Prilog sa skupa u zborniku | sažetak izlaganja sa skupa | međunarodna recenzija
Podaci o odgovornosti
Jažo, Zvonimir ; Glumac, Mateo ; Radić, Josip
hrvatski
Analitička analiza tla na području Dalmacije
Tlo je biološki aktivan, porozni medij koji je nastao u najvišem sloju Zemljine kore. Jedan je od osnovnih supstrata koji omogućuju život s ulogom: skladištenja vode i nutrijenata, kao medij za filtraciju i razgradnju štetnih tvari i kao važan dio ciklusa ugljika te drugih elemenata kroz globalni ekosistem.[1] U ovom radu analizirane su pojedine kemijske vrste u tlu koje predstavljaju važnije faktore za rast i razvoj bilja, kao što su: aktualna i izmjenjiva pH reakcija tla, puferska sposobnost, ukupni sadržaj karbonata, sadržaj aluminija po Sokolovu, lakopristupačni fosfor po AL metodi, amonijački dušik po Nessleru, sadržaj ekvivalenta aktivnog vapna, udio organske tvari, sadržaj humusa te udio teških metala (Cu, Cd, Zn, Pb, Mn i Fe).[2] Uzorci tla prikupljeni su u kolovozu 2018. godine na 14 lokacija diljem Dalmacije i otoka te jedan uzorak na području Ljubuškog u Bosni i Hercegovini. Kemijskom analizom prikupljenih uzoraka dobiveni su rezultati: aktualna pH reakcija tla bila je u rasponu od 7 do 8, 5 pH jedinica ; izmjenjiva pH reakcija u rasponu od 6, 4 do 7, 5 pH jedinica ; puferska sposobnost u većini uzoraka bila je prema djelovanju kiselina ; ukupni sadržaj karbonata kretao se u rasponu od 0 do 16% ; sadržaj aluminija po Sokolovu bio je u rasponu 0 do 14 mg/100 g tla ; lakopristupačni fosfor po AL metodi kretao se u rasponu od 5 do 105 mg/kg tla uz jednu iznimku iznosa 1029, 78 mg/kg ; amonijački dušik po Nessleru kretao se u rasponu od 40 do 280 mg/kg ; sadržaj ekvivalenta aktivnog vapna kretao se u rasponu od 4, 6 do 14, 7% ; udio organske tvari kretao se u rasponu 4 do 35% ; sadržaj humusa kretao se u rasponu 0, 6 do 3, 4%. Dobiveni rezultati u skladu su sa rezultatima drugih autora.[2 ; 3] Analiza teških metala dala je rezultate u rasponu: za bakar (15 - 283 mg/kg) ; kadmij (0, 05 - 0, 45 mg/kg) ; cink (3, 7 do 186 mg/kg) ; olova (0 do 54 mg/kg) ; mangan (338 – 1398 mg/kg) ; i željezo (2720 – 20973 mg/kg). Analiza teških metala pokazala je da tla u dalmaciji nisu zagađena teškim metalima. [2 ; 4] Obradom dobivenih podataka uočeno je postojanje korelacije među nekim sastojcima tla: organska tvar – humus (0, 9515) ; cink- lakopristupačni fosfor (0, 9528) ; amonijački dušik – lakopristupačni fosfora (0, 8859).
tla Dalmacije, teški metali, pH vrijednost, puferska sposobnost, karbonati, Al, lakopristupačni fosfor, amonijački dušik, udio organske tvari, sadržaj humusa
nije evidentirano
engleski
Analytical study of soils in Dalmatia
nije evidentirano
soils of Dalmatia, heavy metals, pH value, buffering capacity, carbonates, Al, readily available phosphorus, ammonia nitrogen, organic matter content, humus content
nije evidentirano
Podaci o prilogu
161-161.
2019.
objavljeno
Podaci o matičnoj publikaciji
26. hrvatski skup kemičara i kemijskih inženjera, Knjiga sažetaka
Galić, Nives ; Rogošić, Marko
Zagreb: Hrvatsko društvo kemijskih inženjera i tehnologa (HDKI)
978-953-6894-67-3
Podaci o skupu
26. hrvatski skup kemičara i kemijskih inženjera (26HSKIKI) ; 4. simpozij Vladimir Prelog
poster
09.04.2019-12.04.2019
Šibenik, Hrvatska