hrvatski

Nakladništvo 2019.

Cilj istraživačke studije Nakladništvo 2019. uspostavljanje je metodološkog okvira za sustavna, redovita istraživanja nakladništva u Republici Hrvatskoj. Metodologija opisana u ovoj istraživačkoj studiji primijenjena je i testirana u kvalitativnoj i kvantitativnoj analizi prikupljenih stajališta djelatnika u nakladništvu Republike Hrvatske. Metodologija je razvijena tijekom tri akademske godine, a u okviru znanstveno-istraživačkog projekta Ekonomski temelji hrvatske književnosti koji je financirala i odobrila Hrvatska zaklada za znanost (IP-2016-06-2613)1. Na temelju istraživačkog plana uspostavljenog 2017. godine pri razradi projekta Ekonomski temelji hrvatske književnosti u prvom je koraku istraživanja provedeno kvalitativno istraživanje u obliku dubinskih, polustrukturiranih intervjua s ekspertima (urednici, predstavnici nakladnika, pisci, grafički dizajneri, lektori i drugi dionici nakladničkog sektora). Analiza polustrukturiranih intervjua bila je podlogom u izgradnji strukturiranog upitnika za prikupljanja stajališta radnika u nakladništvu Republike Hrvatske. Strukturirani upitnik primijenjen je pri prikupljanju podataka tijekom prve polovice 2019. godine. Stajališta djelatnika zaposlenih u nakladništvu Republike Hrvatske prikupljena su uz programsku podršku SurveyGizmo. Ciljne skupine istraživanja članovi su osam strukovnih udruga te ostali dionici nakladničkog sektora. U oblikovanju upitnika i prikupljanju podataka sudjelovali su članovi projektnog tima Ekonomski temelji hrvatske književnosti. Statistička analiza prikupljenih podataka (kvantitativno istraživanje) dovršena je u prosincu 2019. godine uporabom programa IBM SPSS Statistics 23.0., a njezini preliminarni rezultati predstavljeni su na završnoj konferenciji Projekta (Ekonomija i književnost/Economy and Literature) održanoj 18. i 19. prosinca 2019. na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Prijedlog istraživačke studije nastavak je provođenja istraživanja stajališta djelatnika u nakladništvu Republike Hrvatske primjenom opisane metodologije. Predloženo je i rješenje izvješćivanja nakladnika o postojanju neobjavljenog autorskog sadržaja. Riječ je o digitalnoj burzi neobjavljenih nakladničkih sadržaja detaljnije pojašnjenoj u radu Mijoč i sur. (2016).

djelatnici u nakladništvu, primarno istraživanje, kreativna industrija, metodologija, nakladništvo, Republika Hrvatska

nije evidentirano