hrvatski

Procjena kvalitete propisivanja antimikrobnih lijekova u primarnoj zdravstvenoj zaštiti u Hrvatskoj

Cilj istraživanja: procijeniti kvalitetu propisivanja antimikrobnih lijekova u primarnoj zdravstvenoj zaštiti u Hrvatskoj, koristeći setove indikatora kvalitete, uključujući stupanj potrošnje pojedinih J01 skupina prema DDD/TSD metodologiji i stupanj adherencije s postojećim nacionalnim i međunarodnim smjernicama u izboru terapije. Ispitanici i metode: Analizirani su podaci o izvanbolničkoj potrošnji antimikrobnih lijekova (ATK: J01) za 2013. i 2014.g. iz elektroničke baze Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (3.512.053 recepata za 2013.g. i 3.536.652 recepata za 2014.g.) za svih 20 županijskih ureda u Hrvatskoj. Rezultati: U analiziranom razdoblju, evidentirana je potrošnja antimikrobnih lijekova od ukupno 22, 82 DDD/TSD u 2013. i 23, 18 DDD/TSD u 2014.g., više za žene u svim skupinama J01, s najvećim indeksom za nitrofurantoin (Indeks Ž/M 3, 85 u 2013.i 4, 29 u 2014). Najveća je potrošnja kombinacije penicilina s beta-laktamaza inhibitorom (8, 32 DDD/TSD u 2013 i 8, 64 u 2014). Omjer potrošnje široko spektralnih prema usko spektralnim antibioticima (B/N) iznosi 16, 61. Omjer zimskog i ljetnog kvartala pokazuje 26, 03% više potrošnje lijekova u zimskom kvartalu, najveći za makrolide (prosjek 55, 92%). Za liječenje akutnih respiratornih infekcija liječnici su, sukladno smjernicama, propisali preporučeni lijek u 37, 98% za grlobolju, 37, 30% za sinusitis, a 9, 71% dvojnu terapiju za pneumoniju ili monoterapiju 18, 48%. Za respiratorne infekcije makrolid je propisan u 25, 15% za grlobolju, 47, 51% za sinusitis i 57, 26% za pneumoniju. Za liječenje akutnih urinarnih infekcija liječnici su, sukladno smjernicama, propisali preporučeni lijek u 89, 20% za pijelonefritis, u 47, 30% za cistitis i za prostatitis u 76, 20%, amoksicilin i sulfametoksazol propisani su rijetko. Zaključak: Hrvatska je zemlja s visokom potrošnjom antibiotika i nepovoljnom strukturom potrošnje, posebno visoke potrošnje penicilina s beta-laktamaza inhibitorom, cefalosporina i azitromicina. Omjer široko i usko spektralnih antibiotika je visok, propisivanje antibiotika pokazuje sezonsku varijaciju, najviše za makrolide. Većina liječnika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti ne propisuje antibiotike sukladno smjernicama za liječenje akutnih infekcija respiratornog trakta, dok većina liječnika propisuje antibiotike u skladu sa smjernicama za liječenje akutnih infekcija urinarnog trakta. Dobiveni rezultati prekomjerne i nepravilne upotrebe antibiotika u Hrvatskoj ukazuju na potrebu sustavnog pristupa i uvođenje odgovarajućih intervencija.

antibiotici ; pokazatelji kvalitete ; primarna zdravstvena zaštita ; propisivanje lijekova

nije evidentirano