hrvatski

Izazovi integracije imigranata u hrvatsko društvo

1. UVOD Zbog svog geostrateškog položaja Hrvatska je oduvijek bila prostor različitih migracijskih kretanja. Premda se smatra tradicionalno emigracijskom zemljom iz koje je tijekom 20. stoljeća iselilo više od 2, 3 milijuna stanovnika (Nejašmić, 2014), istovremeno je ona i imigracijska, ali i zemlja tranzitnih migracija koje se odvijaju preko njenog teritorija. Sve intenzivnije iseljavanje radno sposobnog stanovništva iz Hrvatske u zadnjem desetljeću otvorilo je brojna pitanja koja se tiču nepovoljnih demografskih trendova i manjkova radne snage na tržištu rada. Radom se želi ukazati na integracijske izazove s kojima se imigranti u Hrvatskoj susreću te na važnost donošenja koherentne migracijske i integracijske politike. Poseban naglasak je na imigrantima iz BIH s obzirom da su oni najbrojnija useljenička skupina u RH. Iznosi si se i dio rezultata istraživanja o kvaliteti života i integraciji doseljenika iz Bosne i Hercegovine provedeno 2014. u gradskoj četvrti Sesvete, Grad Zagreb na prosudbenom uzorku starijih od 18 godina rođenih u BiH (N = 301). 2. MIGRACIJE I INTEGRACIJA Nepovoljni demografski procesi (negativno prirodno kretanje, negativni saldo migracija i visoka razina ostarjelosti populacije) ukazuju na potrebu donošenja koherentne i ozbiljno osmišljene migracijske politike. Do sada je Hrvatska i donijela dva dokumenta od kojih je jedan Migracijska politika RH za 2007./2008. godinu, a Migracijska politika RH za razdoblje od 2013. do 2015. Oba dokumenta uglavnom su orijentirana na pravne, sigurnosne i humanitarne aspekte migracija, dok su zanemareni demografski i ekonomski aspekti migracija. Također je zanemareno i pitanje integracije različitih kategorija migranata u hrvatsko društvo, koje postaje sve važnije uslijed jačanja imigracijskih tokova iz trećih zemalja. Vlada je 2013. donijela Akcijski plan za uklanjanje prepreka u ostvarivanju pojedinih prava u području integracije stranaca za razdoblje 2013. − 2015. i osnovala Stalno povjerenstvo za provedbu integracije stranaca u hrvatsko društvo. U Akcijskom planu i u radu Stalnog povjerenstva naglasak je velikim dijelom bio na integraciji azilanata i stranaca pod supsidijarnom zaštitom kao najranjivijih skupina stranaca, dok uglavnom nisu predviđene mjere za ostale kategorije stranaca koje također trebaju pomoć u integraciji (Gregurović i drugi, 2016). U skladu s tim tendencijama 2017. je donesen novi akcijski plan koji se odnosi samo na osobe kojima je odobrena međunarodna zaštita te su isključene sve druge kategorije stranaca (Akcijski plan za integraciju osoba kojima je odobrena međunarodna zaštita za razdoblje od 2017. do 2019. godine). Godine 2011., u Hrvatskoj je živjelo 584.947 ili 13, 7% osoba rođenih u inozemstvu. Od toga broja većina njih (70% ili 409.357) rođena je u Bosni i Hercegovini, dok znatno manjim udjelom participiraju doseljenici rođeni u Srbiji (9%), Njemačkoj (5, 8%), Kosovu (3, 5%), Sloveniji (3, 4%), Makedoniji (1, 7%) te u ostalim zemljama (DZS, 2013). Veliki broj stanovnika Republike Hrvatske rođenih u BiH posljedica je radnih migracija tijekom socijalističkog razdoblja i useljavanja uzrokovanih ratom na prostoru BiH tijekom prve polovine 1990-ih. Doseljenici iz BiH u velikoj mjeri dijele jezik, kulturu i tradiciju s društvom primitka, što im uvelike olakšava sve aspekte integracije: pravno- političke, socioekonomske i sociokulturne. (Klempić Bogadi i drugi, 2018). Rezultati istraživanja o doseljenicima iz BiH pokazuju da se većina ispitanika osjeća vrlo prihvaćenima u lokalnoj sredini, imaju jaki osjećaj pripadanja hrvatskom društvu, a posebice uklopljenosti na simboličkoj razini. Također, važan pokazatelj osjećaja pripadanja društvu doseljenja je što 93, 7% ispitanika namjerava trajno ostati živjeti u Hrvatskoj. U vrlo visokom postotku glasuju na izborima u RH, ali su iznimno slabo uključeni (niska participacija) u bilo kojoj vrsti organizacija i/ili civilnih udruga. Činjenica da gotovo svi imaju hrvatsko državljanstvo i glasuju na izborima u RH, a značajno su manje zainteresirani za politička zbivanja u BiH pokazuje visoku razinu političke integracije. Istraživanje Migrant Integration Policy Indeks (MIPEX, 2015) je pokazalo da su integracijske politike u Hrvatskoj tek polovično povoljne. Iako je zakonska regulativa u Hrvatskoj s pristupanjem Europskoj uniji usklađena s pravnom stečevinom EU-a, njezina provedba ponekad je narušena diskrecijskim postupcima ovlaštenih službenika. Imigrantima je otežano ostvarivanje nekih prava kao što su pravo na stalni boravak, pravo na stjecanje hrvatskoga državljanstva, pravo na spajanje obitelji i sl. Neke su od slabosti integracijskih politika u Hrvatskoj i izostanak ciljane državne potpore za imigrante s ciljem lakšeg pronalaženja zaposlenja, vrlo malo integracijskih mjera za migrantske učenike u hrvatskim školama i isključenost imigranata iz političkog života, tj. uskraćivanje glasačkog prava čak i onima s pravom na stalni boravak. 3. ZAKLJUČAK Znanje jezika važan je čimbenik uspješnosti integracije imigranata u društvo primitka, a zbog njegova poznavanja, imigranti iz BiH ne suočavaju se s većim preprekama prilikom uključivanje u obrazovni sustav ili na tržište rada. Zbog skromnog udjela imigrantske populacije u Hrvatskoj koji nemaju hrvatsko etničko porijeklo i velikog udjela onih koji takvo porijeklo imaju, integracijski izazovi za sada ne predstavljaju značajniji trošak za državu, a još manje su socioekonomska ili sociokulturna prijetnja domaćem stanovništvu.

integracija, imigranti, migracijska politika, Hrvatska, BiH

nije evidentirano