hrvatski

Opće uređenje zakonskih kamata: prijedlozi za hrvatsko pravo de lege ferenda

Prema kriteriju osnove nastanka obveze kamata, razlikuju se ugovorne i zakonske kamate. Dok su ugovorne kamate one koje dužnik duguje na temelju pravnoga posla, zakonske kamate su one koje dužnik duguje na temelju zakona. Premda je ova temeljna podjela kamata široko prihvaćena u hrvatskoj pravnoj književnosti, zakonske kamate redovito se poistovjećuju sa zateznim kamatama. Međutim, zatezne kamate su tek jedna od nekoliko vrsta zakonskih kamata. Zatezne kamate duguje ex lege dužnik koji zakasni s ispunjenjem novčane obveze, a jedna od njihovih specifičnosti, kako prema ugovornim, tako i prema drugim vrstama zakonskih kamata, jest što one, pored nadoknadne, imaju i kaznenu funkciju. Opće zakonsko uređenje zateznih kamata u hrvatskom pravu sadržano je u odredbama čl. 29. – 31. ZOO-a, a u odredbama čl. 26. – 28. ZOO-a nalazi se opće zakonsko uređenje ugovornih kamata. U hrvatskom pravu ne postoji opće zakonsko uređenje zakonskih kamata. Također, ni odredbama ZOO-a niti odredbama drugih propisa nije propisana opća zakonska stopa zakonskih kamata, po čemu se hrvatsko pravo razlikuje od njemu poredbenih pravnih poredaka. Jedan od ključnih problema uređenja kamata u hrvatskom pravu, a koji je posljedica nepostojanja općeg zakonskog uređenja zakonskih kamata, jest što se pojedine druge vrste zakonskih kamata u odredbama ZOO-a pogrešno označavaju zateznima pa se i na njihov izračun primjenjuju zakonske stope zateznih kamata iz čl. 29. st. 2. ZOO-a. Time se dužnike pojedinih vrsta zakonskih kamata neopravdano strogo sankcionira, premda povod za nastanak obveze plaćanja tih vrsta zakonskih kamata nije dužničko zakašnjenje niti postoji drugi razlog zbog kojega bi bilo primjereno tim vrstama zakonskih kamata pridodati ikakvu drugu funkciju osim nadoknadne. Tipični primjeri u kojima su u ZOO-u druge vrste zakonskih kamata pogrešno označene zateznima su kamate pri vraćanju stečenog bez osnove iz odredbe čl. 1115. ZOO-a te kamate pri vraćanju novca nakon raskida ugovora iz odredbe čl. 368. st. 5. ZOO- a. Zbog sveprisutnog pogrešnog poistovjećivanja zakonskih kamata sa zateznim kamatama, u hrvatskoj se sudskoj praksi zakonska stopa zateznih kamata primjenjuje i na izračun drugih vrsta zakonskih kamata, pa i u slučajevima u kojima odredbe ZOO-a ne govore o zateznim kamatama, već općenito o kamatama. Zakonske kamate na čiji izračun se u sudskoj praksi pogrešno primjenjuje zakonska stopa zateznih kamata su, primjerice, kamate na troškove nastale pri poduzimanju posla za tuđi račun iz odredaba čl. 773. st. 1. ZOO-a te čl. 798. st. 1. ZOO-a. Također, u sudskoj praksi se zakonska stopa zateznih kamata primjenjuje i za izračun kamata koje ima pravo zahtijevati kupac koji se koristio pravom na sniženje cijene iz odredaba čl. 410. st. 1. t. 4, čl. 426. i čl. 432. st. 4. ZOO-a, iako ni ovdje kamate ne bi trebale imati kaznenu funkciju. U radu se argumentira tumačenje pojedinih odredaba ZOO-a o zakonskim kamatama kojime bi se de lege lata otklonili nedostatci postojećeg zakonskog uređenja kamata, odnosno nepostojanja općeg uređenja zakonskih kamata u hrvatskom pravu. Predlaže se unijeti u ZOO de lege ferenda opće uređenje zakonskih kamata, uključujući i propisivanje opće zakonske stope zateznih kamata. Iznosi se i obrazloženi nacrt prijedloga nužnih izmjena i dopuna uređenja kamata u ZOO-u i posebnim propisima. Rad se temelji na iscrpnoj poredbenopravnoj analizi rješenja sadržanih u njemačkom, švicarskom, austrijskom i slovenskom pravu, uz ukazivanje na neodgovarajuće uređenje zakonskih kamata i u drugim pravnim poretcima u kojima se uređenje kamata temelji na rješenjima ranijeg Zakona o obveznim odnosima iz 1978. godine

kamate ; zakonske kamate ; opća zakonska stopa zakonskih kamata ; zatezne kamate

Uz sažetak na hrvatskom jeziku, objavljen je i prijevod sažetka na engleski jezik.