hrvatski

99, 999999999999…% prazno: modeli atoma i praznine kroz povijest fizike, kemije i filozofije

Predodžbe o strukturi materije mijenjale su se postupno tijekom proteklih 2500 godina, još od antičkih grčkih filozofa Leukipa, Demokrita i Epikura, pa do naših dana. Britanski filozof i matematičar Bertrand Russell kazao je jednom prilikom, vrlo slikovito, kako u cijeloj filozofiji (i znanosti) postoje zapravo tek dvije doista bitne, i međusobno suprotstavljene, ideje: poimanje svijeta kao zdjele želea ili kao vjedra sačme (mi bismo rekli modela od lego-kocaka) ; dakle, poimanje svijeta kao kontinuuma ili kao hrpe atoma u praznini. Iako se u našim školama već desetljećima uči o atomima u fizici kao i u kemiji, u kurikulima nije dovoljno zastupljeno i učenje o praznini, niti je dovoljno naglašena veza između dvaju pojmova. Model atoma je od grčkih najsitnijih nedjeljivih dijelića materije nepravilnog oblika prošao razvoj preko ispunjenih, i dalje nedjeljivih, Daltonovih kuglica do kvantnomehaničkih oblaka gustoće vjerojatnosti nalaženja čestica od kojih su sastavljeni, ali je i praznina, isprva zamišljana kao doslovno ništa, poslije modelirana kao jednostavno vakuumirani prostor, potom eter i naposlijetku kao kvantni vakuum iz kojega izranjaju i u kojega nestaju čestice. Cilj je dati pregled modela atoma i praznine od prvih filozofskih početaka pa sve do kvantnokromodinamičkih otkrića i pokazati kako bi se novi kurikul mogao učinkovito osuvremeniti.

modeli atoma i praznine, atomizam, kvantni model, kvantnoelektrodinamički model, kvantnokromodinamički model

nije evidentirano