hrvatski

Usporedba djelovanja Modela recipročnog odgovora i Dijakronijskog modela u nastavi glazbene umjetnosti na oblikovanje glazbenog ukusa učenika

Cilj ovog istraživanja bio je usporediti djelovanje nastave Glazbene umjetnosti utemeljene na Modelu recipročnog odgovora (Hargreaves, MacDonald i Miell, 2005) s nastavom Glazbene umjetnosti utemeljene na tradicionalnom dijakronijskom modelu na oblikovanje glazbenog ukusa učenika. U teorijskom se dijelu disertacije ukazalo na značaj estetike za razvoj osobne kulture pojedinca i na specifičnosti estetskog odgoja u nastavi glazbe. Opisani su modeli glazbenih preferencija koji naglašavaju utjecajne čimbenike na glazbene preferencije, njihovu interakciju te odgovor slušatelja na glazbu. Također je prikazana retrospektiva nastave glazbe u hrvatskim općeobrazovnim srednjim školama i obilježja Glazbene umjetnosti s analizom postojećih modela poučavanja te mogućom perspektivom nastavnog predmeta. Za potrebe empirijskog istraživanja osmišljen je jednogodišnji eksperimentalni nastavni program u kojem su nastavne jedinice raspodijeljene u četiri tematske cjeline: Slušatelj, Situacije i konteksti slušanja glazbe, Glazba i Odgovor na glazbu, analogno koncepciji Modela recipročnog odgovora. Akcijsko istraživanje provedeno je metodološkim postupkom eksperimenta s usporednim skupinama (N=171) u dvjema općim gimnazijama s dvama različitim modelima poučavanja, a glazbeni ukus učenika promatran je s obzirom na situacije i kontekste slušanja glazbe, percepciju glazbe, preferencije glazbenih stilova, interkulturalne kompetencije i stavove prema nastavi glazbe. Rezultati istraživanja pokazali su da postoji statistički značajna razlika u korist eksperimentalnog modela poučavanja u različitim aspektima glazbenog znanja, percepciji glazbeno-izražajnih sastavnica, razvoju kritičkog mišljenja prema slušanoj glazbi, preferiranju stilova umjetničke, tradicijske i filmske glazbe te mjuzikla. Učenici su eksperimentalne skupine, za razliku od učenika kontrolne skupine, razvili pozitivniji stav prema nastavi i nastavniku glazbe, zalažu se za povećanje udjela glazbe s tradicijskim obilježjima različitih naroda u nastavi glazbe te smatraju da je nastava pozitivno djelovala na oblikovanje njihova glazbenog ukusa. Iako taj pomak nije vidljiv u svim elementima, za očekivati je da bi longitudinalno istraživanje ovoga modela poučavanja tijekom četiriju godina srednjoškolskog obrazovanja pokazalo intenzivniji učinak nastave glazbe na oblikovanje glazbenog ukusa učenika.

estetski odgoj, Glazbena umjetnost, glazbene preferencije, glazbeni ukus, modeli poučavanja glazbe

nije evidentirano