hrvatski

Osjetljivost populacija kupusnog štitastog moljca na insekticide

Posljednjih desetak godina, u različitim dijelovima Republike Hrvatske, bilježi se značajnija pojava kupusnog štitastog moljca (Aleyrodes proletella Linnaeus, 1758), koji se do tada smatrao štetnikom sporadične važnosti. U sklopu projekta „Monitoring rezistentnosti štetnih organizama na sredstva za zaštitu bilja u Republici Hrvatskoj”, u istraživačke svrhe, testirana je osjetljivost populacija A. proletella na insekticide. Opis, štetnost, mogućnosti suzbijanja te metode praćenja i detekcije kupusnog štitastog moljca, kao i rezultati testiranja osjetljivosti ovog štetnika na insekticide, dostupni su na službenoj web stranici projekta (https://rezistentnost-szb.hr/). Tijekom 2018. i 2019. godine testirano je ukupno osamnaest populacija A. proletella, prikupljenih na području Zadarske, Splitsko-dalmatinske i Dubrovačko- neretvanske županije. Testovi osjetljivosti provedeni su u laboratorijskim uvjetima prema modificiranoj testnoj metodi IRAC broj 015, gdje su umjesto listova graha (Phaseolus vulgaris L.) korišteni listovi uzgojene raštike (Brassica oleracea L. var. acephala) kao kulture koju ovaj štetnik preferira u ishrani. U 2018. g. osjetljivost štetnika testirana je na aktivne tvari: deltametrin, alfa-cipermetrin, piriproksifen, imidakloprid i tiametoksam. U 2019. g. osjetljivost je testirana na aktivne tvari: lambda-cihalotrin, alfa-cipermetrin, piriproksifen, imidakloprid, tiametoksam, i spirotetramat. Od ukupno 9 testiranih populacija u 2018. g. rezistentnost na sve testirane aktivne tvari zabilježena je na pet populacija. Jedna populacija, prikupljena u Imotskom, bila je visoko osjetljiva na deltametrin, osjetljiva na tiametoksam te rezistentna na alfacipermetrin, piriproksifen i imidakloprid. Tri populacije, prikupljene u Metkoviću, Pridvorju i Tinju, bile su osjetljive na imidakloprid te rezistentne na ostale aktivne tvari. U 2019. g. tri populacije A. proletella, prikupljene u Imotskom, Buk - Vlaki i Zvekovici, bile su osjetljive na imidakloprid. Na istu aktivnu tvar visoko osjetljiva bila je jedna populacija prikupljena na lokalitetu Tinj - Sikovo. Kod svih devet populacija A. proletella zabilježena je rezistentnost na aktivne tvari: lambda-cihalotrin, alfacipermetrin, piriproksifen, spirotetramat i tiametoksam. Rezultati ukazuju na potrebu opreznijeg korištenja insekticida koji se inače koriste za suzbijanje štetnika na kupusnjačama. Obzirom na sve veći značaj ovog štetnika, potrebno je kontinuirano pregledavati nasade kupusnjača i pravovremeno uočiti početak infestacije kako bi se na vrijeme primjenile sve raspoložive mjere zaštite.

rezistentnost, kupusni štitasti moljac, insekticidi

nije evidentirano