hrvatski

Grad, pograničje i mali rat: Dinamika mijena uloge i vojno-strateškog značaja Slunja u obrambenom protuosmanskom ratu u drugoj polovini 16. stoljeća

Približavanjem granice Osmanskog Carstva, tj. prodorom Osmanlija u dubinu hrvatskih povijesnih zemalja tvrdi je grad Slunj postupno tijekom zadnjih desetljeća 15. i prve polovice 16. stoljeća transformiran iz vlastelinskog sjedišta jedne grane knezova Frankapana, knezova Slunjskih, u važno uporište na ratnoj granici. Naime, iako je primao određenu materijalnu, financijsku i vojnu pomoć od vladara, Ferdinanda I. Habsburgovca, tijekom prve polovice 16. stoljeća glavni organizator obrane kako Slunja, tako i šireg slunjskog prostora, bio je knez Franjo Frankapan Slunjski. No, promjenom geostrateške pozicije postupnom propašću protu-osmanske linije obrane na rijeci Uni sredinom 16. stoljeća, obranu Slunja sve više su preuzimale vojne vlasti što se odrazilo i na promjeni niza elemenata strategije obrane što je uključivalo obrasce i izvore financiranja obrane Slunja, zatim strukturu tamošnje vojne posade, formiranje Slunjske kapetanije, kao i sami fizički izgled slunjskoga tvrdoga grada koji se značajno dograđen tijekom osmoga desetljeća 16. stoljeća. Štoviše, pomicanjem linije obrane prvo na rijeku Glinu, a potim i na rijeku Kupu, kao i izgradnja renesansne karlovačke tvrđave, dovele su do značajne promjene geostrateškog značenja Slunja u sustavu obrane hrvatskih povijesnih zemalja protiv Osmanlija. Ovi procesi, tj. mijena uloge i značaja Slunja u obrambenom protu-osmanskom ratu tijekom druge polovice 16. stoljeća i početkom 17. stoljeća, razmotreni su širokom kontekstualizacijom sačuvanih pisanih i slikovnih povijesnih izvora.

Slunj, 16. i 17. stoljeće, Vojna granica, Habsburgovci, vojna povijest, vojna strategija, urbana povijest

nije evidentirano