hrvatski

Analiza razvoja (kurikuluma) Građanskog odgoja i obrazovanja u hrvatskoj perspektivi

Građanski odgoj i obrazovanje obvezna je međupredmetna tema u hrvatskome obrazovnom sustavu. U ovome su radu analizirana i komparirana četiri kurikuluma: iz 2012. godine u izdanju Agencije za odgoj i obrazovanje, iz 2016. u izdanju Stručne radne skupine za Građanski odgoj i obrazovanje u okviru Cjelovite kurikularne reforme, iz 2017. u izdanju Ministarstva znanosti i obrazovanja te iz 2018. također u izdanju Ministarstva. Matricom analize ustanovljene su i komparirane relevantne kategorije kurikuluma potrebne za cjelovitu analizu i komparaciju. Matrica komparacije uključuje sljedeće kategorije prema kojima je urađena analiza: naziv, struktura, satnica, vrednovanje, obveznost, sadržaj, viđenje učenika, ishod(i) te međupredmetna povezanost. Cilj je istraživanja utvrditi nastojanja i odmake postignute različitim konceptualizacijama. Praćen je razvoj prema kategorijama te su uočene značajne promjene. Nastoji se uočiti dolazi li do promjena zbog prijašnjih nastojanja ili se ipak događa odmak od prijašnjih konceptualizacija i uspostavljaju novi smjerovi. Utvrđeno je da konačna verzija kurikuluma korespondira u značajnoj mjeri s prethodnom, a čini značajne odmake od najranijih verzija, što označava pozitivan kontinuitet razvoja i dobar temelj budućemu kurikulumu usklađenom s obrazovnim politikama. Kako bi se postigao što bolji smjer razvoja aktivnih građana potrebno je i dalje kontinuirano razvijati kurikulum, pazeći pri tome da usporedno razvijaju i obrazovne politike u skladu s potrebama društva te budućnosti za koju pripremamo učenike. Važno je istaknuti razvojnu usmjerenost kurikuluma i kontinuitete promjena koje variraju te činjenicu da bi svaki novi kurikulum trebao predstavljati pozitivne pomake.

aktivni građanin ; konceptualizacija kurikuluma ; matrica analize ; obrazovanje u Europi

nije evidentirano