hrvatski

Znanje i inovacije otvaraju nova tržišta

Internacionalizacija obilježava postindustrijsko društvo početka dvadeset i prvoga stoljeća, ali na potpuno drugačiji način: novi protekcionizam utječe na globalizacijske procese radikalno mijenjajući postojeće odnose i strukturu međunarodne razmjene. Novi trgovinski sporazum između SAD i Kine, uspostava odnosa između zemalja NAFTA-e, BREXIT i usporavanje daljnjih aktivnosti koji su usmjereni na liberalizaciju stubokom mijenjaju ambijent u kojem poduzeća izgrađuju svoje međunarodne strategije. Industrijske politike velikih zemalja postaju sve važnije, a asimetrija političke moći znatno definira okvire u kojima se razvijaju nacionalne konkurentske prednosti. Osim toga, ekonomska i financijska kriza od prije deset godina otežala je kontekst tržišnog natjecanja i potaknula stvaranje zapreka koje dodatno opterećuju poslovne strategije međunarodno orijentiranih poduzeća. Internacionalizacija poslovanja i globalizacija su procesi koji su zahvatili sve aspekte ljudskog života u proteklim stoljećima naše civilizacije. Od sredine petnaestog stoljeća i prvih kolonijalnih osvajanja koja su imala globalne aspiracije u ostvarivanju monopola u trgovini začinima i drugim dragocjenim proizvodima, pa sve do zadnjeg stoljeća i postupnog razvitka globalne ekonomije. Internacionalizacija postaje neizbježna činjenica u poslovnom svijetu, počevši od sedamdesetih godina prošlog stoljeća kada se počela ostvarivati snažna liberalizacija tržišta i kada je tehnologija došla na razinu koja je omogućavala poduzećima da svoje poslovanje prošire i izvan granica svojih država. Perspektiva uspješnog poduzeća ostaje ista u današnjem vremenu, ali u drugim okvirima: kako bi očuvala i osnažila konkurentnost trebaju širiti svoje poslovanje izvan granica domicilne zemlje. Poduzeća širenjem poslovanja izvan domaćih granica mogu osigurati dodatni kapacitet, ojačati svoju financijsku poziciju, osnažiti inovacijski potencijal i povećati dobit. Sve to, osim efekata za njih, djeluje povoljno i za njihove nacionalne ekonomije. Smanjenje aktivnosti domaće ekonomije usto prisiljava poduzeća da pronađu nova izvozna tržišta. Hrvatska je mala zemlja, osjetljiva na globalna gibanja i trendove, pa je teško zamisliti razvoj bez supstancijalne uloge globalnog tržišta. Sve to zahtijeva snažno naslanjanje na razumijevanje novih izvora nosivih kompetencija koje trebaju biti poluga natjecanja na međunarodnim tržištima. Nosive kompetencije trebaju biti platforma za izgradnju konkurentskih prednosti koji, slijedno tome, trebaju biti okosnica uspješnih izvoznih strategija. Primjerice, novi trendovi proizvodnje podrazumijevaju cijepanje vrijednosnog lanca koje mijenja strukturu međunarodne trgovine. Ona na taj način paradoksalno postaje integriranija, uz istovremeno fokusiranje na specijalizaciju ili iskorištavanje ekonomije razmjera ovisno o djelatnosti i konkurentskoj situaciji. Internacionalizacija pomaže poduzeću ne samo da iskoristi prilike na novim tržištima, već ga ujedno i štiti od globalnih konkurenata.

izvoz, internacionalizacija, znanje, inovacije, tehnološke sposobnosti

nije evidentirano