hrvatski

Demogeografski aspekt promjene obitelji i braka u Hrvatskoj

Obitelj i brak doživljavaju brojne promjene. Pojedinci sve rjeđe i sve kasnije stupaju u brak te su sve češći razvodi braka. Također, postalo je uobičajeno živjeti u izvanbračnoj zajednici, pa se sve više djece rađa izvan braka. Sve to posljedica je sveukupnih društvenih procesa. Procesi sekularizacije, demokratizacije i individualizacije, kako ističu neki autori, trajno su promijenili odnos pojedinca prema braku, obitelji i imanju djece. Najdalje u tom pogledu su otišle razvijene liberalne zemlje Zapadne i Sjeverne Europe. Kada je u pitanju Hrvatska, obitelji i brak su još uvijek jako važne društvene institucije, pa se u Hrvatskoj u braku rađa većina djece. Međutim, rezultati istraživanja pokazuju da se sklapa sve manje brakova, da je sve manje obitelji, da su one sve manje, kao i da je sve više razvoda, i to na razini svih županija. Stoga su buduća ukupna kretanja stanovništva u Hrvatskoj izravno povezana sa promjenama obitelji i braka. Zbog svega toga neophodno je provoditi pronatalitetnu populacijsku politiku i obiteljsku politiku kako bi se dugoročno osigurala povoljna obiteljska klima, i time uvjeti za buduće pozitivne trendove u kretanju stanovništva.

geografija, demogeografija, obitelj, brak, nupcijalitet, divorcijalitet, Hrvatska

nije evidentirano