hrvatski

Dodiri knezova Krbavskih sa srednjovjekovnom Bosnom

Krbavski, koje je historiografija po rodonačelniku Kurjaku oprezimenila kao Kurjakovići, svekoliko su obilježili hrvatsku kasnosrednjovjekovnu povijest kao zapažen rod iz Krbave u današnjoj Lici. Dovoljno je reći da su između 1298. i 1531, kada se prate u povijesnim vrelima, bili u rodbinskim vezama, gledano abecednim slijedom, s Batorijima, Babonićima, Bribirskima, Erdödyjima, Frankapanima, Gorjanskima, Hrvatinićima, Iločkima, Nelipčićima, Zrinskima, Zlatonosovićima, da im se vlastelinstvo na vrhuncu moći krajem 14. st. prostiralo praktički između Plitvičkih jezera i Ravnih kotara, da su imali kuće u gradovima poput Zadra, Bratislave i Zagreba, da su prvi u Hrvatskoj rješavali svoj politički i društveni status preko sjevera (Ugarske) itd. Mnogi su pripadnici ovoga roda bili u doticaju s bosanskim prostorom i njegovim ljudima. U radu se propituju politički, gospodarski, rodbinski i prijateljski odnosi knezova Krbavskih te dodiri s Bosnom do njezina dospijeća pod Osmanlije.

srednjovjekovna Hrvatska ; srednjovjekovna Bosna ; knezovi Krbavski ; rod Kurjakovići ; hrvatsko-bosanski odnosi ; srednjovjekovno plemstvo

nije evidentirano