Fenomen balkanskih nemrtvih i njihova uloga u kulturnoj propagandi (CROSBI ID 66037)
Prilog u knjizi | izvorni znanstveni rad | domaća recenzija
Podaci o odgovornosti
Holy, Mirela
hrvatski
Fenomen balkanskih nemrtvih i njihova uloga u kulturnoj propagandi
U modernoj kulturi postoji trend opčinjenosti nemrtvima, posebice vampirima koji u ljudima izazivaju znatiželju, strah i uzbuđenje. Balkan se može smatrati „rodnim mjestom“ modernih vampira zahvaljujući kultnoj knjizi Abrahama Stokera „Drakula“ iz 1897. godine, ali i filmskoj ekranizaciji ovog romana – “Bram Stoker's Dracula“ iz 1992. godine američkog redatelja Francisa Forda Coppola. Stokerovog Drakulu pojedini teoretičari dovodili su u vezu s transilvanijskim (rumunjskim) knezom Vladom III Tepešom, Nabijačem na kolac, povijesnom osobom koja je živjela u 15. stoljeću, pretpostavlja se od 1431. do 1476. godine. Balkanski poluotok i inače ima dugu tradiciju nemrtvih, a najpoznatiji hrvatski krvosis je Jure Grando, istarski seljak koji je živio od 1579. do 1656. godine na području Kringe. Iako je Jure Grando u povijesnim dokumentima zabilježen kao prvi vampir (o njemu je pisao slovenski kroničar Johann Weikhard von Valvasor), taj istarski seljak nije stekao svjetsku slavu, za razliku od Vlada Tepeša Drakule kojeg povijesni dokumenti uopće ne spominju kao krvosisa. U ovom se radu problematiziraju komunikacijski razlozi zbog kojih je Balkan u suvremenoj kulturi postao rodno mjesto mitova i legendi o vampirima te koji su razlozi zbog kojih je vampirsku svjetsku slavu stekao Vlad Tepeš, a ne Jure Grando.
Balkan ; propaganda ; nemrtvi ; vampir
nije evidentirano
engleski
The phenomenon of the Balkans undead and their role in cultural propaganda
nije evidentirano
Balkans ; propaganda ; undead ; vampire
nije evidentirano
Podaci o prilogu
289-307.
objavljeno
Podaci o knjizi
Liber monstrorum balcanorum : čudovišni svijet europske margine
Levanat-Peričić, Miranda ; Oroz, Tomislav
Zagreb: Jesenski i Turk ; Institut za etnologiju i folklOris tiku (IEF)
2019.
978-953-222-815-1