hrvatski

Smrtnost od šećerne bolesti u Republici Hrvatskoj od 2000. do 2018. godine.

Šećerna bolest posljednjih desetljeća predstavlja sve veći javnozdravstveni problem kako u svijetu tako i u Republici Hrvatskoj. Unatoč sve dostupnijim metodama liječenja, kvaliteta života bolesnika je smanjena, a očekivano trajanje života kraće. Cilj ovoga rada bio je analizirati mortalitet od šećerne bolesti u Republici Hrvatskoj u periodu od 2000. do 2018. godine te ga usporediti sa dostupnim podatcima mortaliteta zemalja Europske Unije. U analizi su korišteni podatci dobno standardiziranih stopa mortaliteta Europske baze podataka „Zdravlje za sve“ (European Health for All Database ; HFA-DB) i podatci javnozdravstvene baze uzroka smrti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Dobno standardizirane stope mortaliteta od šećerne bolesti kretale su se u RH od 19/100000 do 24/10000, a u EU od 13/100000 do 11/10000 u razdoblju 2000 do 2015. U Republici Hrvatskoj od 2000 godine do 2016. standardizirane stope mortaliteta su u porastu s prisutnim flaktuacijama kako ukupno tako i kod muškaraca i kod žena te su više od prosjeka zemalja Europske Unije. U Europskoj Uniji su dobno standardizirane stope mortaliteta od šećerne bolesti u padu od 2000. do 2015. godine. Analiza dobno specifičnih stopa mortaliteta od šećerne bolesti u Republici Hrvatskoj od 2000. do 2018. ukazuje na porast u dobnoj skupini 65+ dok je u dobnim skupinama 20-39 i 40-64 godine prisutna stagnacija. Unatoč svim aktivnostima mortalitet od šećerne bolesti u Republici Hrvatskoj je i dalje vrlo visok te su potrebne intenzivirane aktivnosti u ovom području zdravstvene zaštite kako bi se približili prosjeku EU.

šećerna bolest, mortalitet

nije evidentirano