hrvatski

U potrazi za sirovinom – odabir položaja radionica za proizvodnju željeza u odnosu na geomorfologiju krajolika i dostupnost prirodnih resursa

Na prostoru gornjeg sliva rijeke Drave (Podravina, SZ Hrvatska) do sada je ekstenzivnim terenskim pregledima potvrđeno više desetaka položaja na kojima su površinski prikupljeni nalazi zgure, otpada nastalog pri proizvodnji i obradi željeza. Zgura je talioničkog i kovačkog karaktera te svjedoči o postojanju različitih, međusobno povezanih metalurških aktivnosti u ovoj regiji. Geofizička mjerenja i arheološka iskopavanja potvrdila su postojanje radionica za proizvodnju željeza na nekoliko lokaliteta, a usporedba rezultata geokemijsklih analiza (REE) odabranih uzoraka željezne rude iz arheološkog konteksta te nalaza rude iz postojećih ležišta potvrdila su da se tijekom više arheoloških razdoblja, točnije u 5. st. (Virje - Sušine), 7. st. (Hlebine - Velike Hlebine i Dedanovice) i u 8. /9. st. (Virje – Volarski breg) iskorištavala željezna ruda lokalnog podrijetla. Prema dosadašnjim istraživanjima položaji radionica izmaknuti su od istovremenih naselja, a promatra se prostorni raspored položaja s kojih je prikupljena talionička zgura te istraženih radionica u odnosu na prirodne značajke krajolika. Geomorfološke karakteristike promatranog prostora uvjetovale su longitudinalnu zonalnost i smještaj radionica na blago uzdignutim položajima, međutim, postavlja se pitanje u kojoj mjeri je dostupnost i udaljenost izvora sirovina mogla utjecati na odabir položaja radionica. U radu se promatra prostorna distribucija lokaliteta u odnosu na potencijalna ležišta močvarne željezne rude te izvore ostalih sirovina potrebnih za proizvodnju željeza tijekom kasne antike i ranoga srednjeg vijeka na prostoru Podravine.

proizvodnja željeza ; močvarna željezna ruda ; geomorfologija krajolika ; GIS

nije evidentirano