hrvatski

Kako su Palunko, Jaglenac i Rutvica postali Vrbenčani

Naslov rada nije upitna nego odnosna rečenica jer je glavni cilj rada objasniti odakle potječe zamisao čakaviziranja dviju priča Ivane Brlić- Mažuranić i to baš na mjesni govor Vrbnika na otoku Krku te pokazati na koji je način ta zamisao provedena u djelo. Čakavizirane su priče "Ribar Palunko i njegova žena" te "Bratac Jaglenac i sestrica Rutvica". U radu se upozorava na pojedina stilska i jezična rješenja, posebice na riječi i izraze Ivane Brlić-Mažuranić koje nije moguće u potpunosti adekvatno izraziti na vrbničkom mjesnom idiomu. Također se skreće pozornost na ostala stilska rješenja, ponajprije na semantičkoj, leksičkoj, a dijelom i rječotvorbenoj razini. Provedena analiza pokazuje da su obje navedene priče vrlo uspješno čakavizirane te da je kreatorica te čakavske verzije pronalazila prikladna rješenja za različite stiske nijanse teksta na svim jezičnim razinama. Postigla je to birajući lekseme i sintagme koji ne narušavaju duh izvornika, ali istodobno ističu posebnosti vrbničkoga načina izražavanja u kontekstu vrbničkih tradicijskih vrijednosti.

čakavština, Jaglenac, Palunko, Rutvica, Vrbnik

nije evidentirano