hrvatski

Čitateljski klubovi u narodnim knjižnicama velikih hrvatskih gradova

Cilj. Istražiti prisutnost, obilježja i prakse čitateljskih klubova u narodnim knjižnicama velikih hrvatskih gradova. Također, cilj rada bio je istražiti iskustva i preporuke njihovih voditelja vezano uz uspješan rad čitateljskih klubova. Metodologija. U radu je korištena metoda ankete. Anketirano je jedanaest voditelja čitateljskih klubova u narodnim knjižnicama u Splitu, Rijeci, Osijeku, Zadru i Puli. Rezultati. Neki od uvida stečenih istraživanjem jesu: sastanci u čitateljskim klubovima uglavnom se održavaju jednom mjesečno, traju od jednog do dva sata, a mjesto sastanka najčešće je knjižnica ; članovi klubova većinom su žene ; u određenim knjižni- cama ne postoje čitateljski klubovi za ljude određenih životnih dobi ; najčešća aktivnost koja se odvija na sastancima jest rasprava o knjigama, ali su prisutne i razne druge aktivnosti, od susreta s piscima do društvenih igara i crtanja ; glavni kriteriji za odabir knjiga za čitanje jesu želje korisnika i dostupnost knjiga ; u većini klubova članovi čitaju pretežno stranu literaturu. Praktična primjena. Rad pruža različite uvide koji mogu biti korisni voditeljima čitateljskih klubova, kao i drugim zainteresiranima, da unaprijede ili pokrenu djelatnost čitateljskih klubova. Originalnost/vrijednost. Prikazani su bitni aspekti djelovanja čitateljskih klubova u narodnim knjižnicama velikih hrvatskih gradova. Istražena je tema koja nije često zastupljena u domaćoj literaturi.

čitanje ; čitateljski klubovi ; knjiški klubovi ; narodne knjižnice ; promicanje čitanja

nije evidentirano