hrvatski

Intervalni trening dovodi do poboljšanja funkcionalnog kapaciteta kardioloških pacijenata

Bolesti krvožilnog sustava danas su najvažniji uzrok smrtnosti, kao i prerane nesposobnosti za rad u većini industrijaliziranih zemlja zapadne Europe i Sjeverne Amerike. Republika Hrvatska, zemlja u tranziciji, svojom socio-ekonomskom dinamikom također postaje zemlja s velikim brojem oboljelih od krvožilnih bolesti uz visoku stopu smrtnosti. S obzirom na navedeno, neupitna je važnost dobro organizirane i kontinuirane rehabilitacije kao i provođenje mjera sekundarne prevencije, u bolesnika sa izraženim aterosklerotskim kardiovaskularnim bolestima, te njihovo sustavno praćenje. Iako je tjelovježba samo jedna od sastavnica takvih programa, ona je s vremenom postala i njegova glavna okosnica. Brojne studije kardiološke rehabilitacije koja uključuje program tjelovježbe pokazale su kako je ona ne samo učinkovita već i sigurna metoda čak i bolesnika sa kroničnim srčanim zatajenjem. Uz tjelovježbu, jednako važnu komponentu kardiološke rehabilitacije predstavlja i intervalni trening, koji je i glavni predmet ovog istraživanja. U istraživanju je sudjelovalo ukupno 40 ispitanika, prosječno 61 godine starosti, podjednake zastupljenosti spolova. Ispitanici su podijeljeni u dvije skupine nasumičnim odabirom te je svaka skupina provodila intervalni trening, u različitim omjerima, u sklopu kardiološke rehabilitacije u trajanju od 21 dan. Kontrolna skupina (N=20) provodila je intervalni trening na biciklu u omjeru 1:2, odnosno 30 sekundi vožnje bicikle na određenom stupnju opterećenja, praćeno sa 60 sekundi vožnje bicikle bez opterećenja, kroz aktivan odmor, odnosno vožnju bicikle na 35W. Ispitivana je skupina (N=20) isti trening provodila u omjeru 1:1. Vožnja bicikla kroz opterećenje provodila se kroz 60 sekundi, a nakon toga kroz aktivan odmor i vožnju na 35W opterećenja, vožnja bicikla se provodila također kroz 60 sekundi. Neposredno na početku te na kraju rehabilitacije, ispitanici su testirani ergometrijskim testom opterećenja i šestominutnim testom hodanja (6MTH). Rezultati istraživanja ukazuju na poboljšanje funkcionalnog kapaciteta obje ispitivane skupine pacijenata. Kontrolna skupina u kojoj su pacijenti provodili intervalni trening u omjeru 1:2, na drugom ergometrijskom testu i 6MTH postiže poboljšanje u većem stupnju, uspoređujući sa ispitivanom skupinom. Uspoređivani prema dijagnozama, rezultati istraživanja dokazuju daleko veći napredak u funkcionalnom kapacitetu pacijenata nakon kirurške revaskularizacije miokarda (eng. Coronary artery bypass grafting – CABG) u usporedbi s nekirurškom revaskularizacijom (angioplastikom) i pacijentima s preboljelim infarktom miokarda bez intervencijskog zahvata.

srce, koronarna bolest srca, rehabilitacija, intervalni trening

nije evidentirano