hrvatski

Hrvatske umjetničke bajke esteticizma: Ivana Brlić-Mažuranić i Vladimir Nazor

U povijesti hrvatske književnosti premalo se pozornosti pridaje umjetničkoj bajci kao specifičnoj književnoj vrsti. Zbog opstojnosti i recepcijski povoljne sudbine u modernizmu, umjetnička je bajka postala jedan od najupečatljivijih pronositelja identiteta pojedinih nacija i kulturnih poslanika u Europi i svijetu. Stoga je u poredbenoj analizi povijesti književnosti potrebno istaknuti postojanje hrvatske umjetničke bajke kao prepoznatljive vrste hrvatske književne tradicije te dokazati ulogu Ivane Brlić-Mažuranić i Vladimira Nazora u afirmaciji umjetničkoga oblika koji pronosi osobitosti hrvatskoga identiteta, i istodobno zajedništvo među kulturama svijeta. Značajke umjetničkih bajki Ivane Brlić-Mažuranić i Vladimira Nazora mogu se nositi ravnopravno s kanoniziranim umjetničkim bajkama od romantizma do esteticizma, od Novalisa, E. Th. Hoffmanna, A. S. Puškina, H. Ch. Andersena, L. Carrolla, A. Šenoe do O. Wildea, M. Maeterlincka i dr.

esteticizam, umjetnička bajka, genologija, Ivana Brlić-Mažuranić, Vladimir Nazor

nije evidentirano